Turizam spasava sela u Srpskoj
Banjaluka - Ljetovanje u prirodi, bajkoviti predjeli, plivanje u biserno čistim rijekama i uživanje u domaćim specijalitetima mamac su za sve veći broj ljubitelja prirode koji žele da uživaju u čarima seoskog turizma širom Republike Srpske.
Uprkos tome što Srpska ima idealne potencijale za razvoj seoskog turizama i što su interesovanja stranih gostiju za ove krajeve sve veća, ovaj vid turističke djelatnosti je nedovoljno razvijen. Direktor Turističke organizacije RS (TORS) Nada Jovanović ističe da seoski turizam u Srpskoj ima sjajne mogućnosti i svakim danom sve više zaživljava, ali su pomaci nedovoljni za potencijale kojim raspolažemo.
- Trend rasta je vidljiv u posljednje tri godine. Uglavnom je riječ o privatnim inicijativama i mnogo je svijetlih primjera naročito u opštini Šipovo, gdje ima 360 kreveta u seoskim kućama. Uzlaznom putanjom se kreće ruralni turizam i u Mrkonjić Gradu, Ribniku, pa i čitavoj hercegovačkoj regiji - kaže Jovanovićeva.
Ona ističe da je za razvoj seoskog turizma potrebna aktivnija uloga društva i države.
- Treba mnogo ulagati u dobre turističke infrastrukture i uređenje saobraćajnica, jer gosti koji dolaze žele da i predio kroz koji prolaze bude prijatan, a ne samo njegovo krajnje odredište - kaže Jovanovićeva i dodaje da su za odmaranje u prirodnoj, ekološkoj sredini, koja obiluje izvorskom vodom, čistim vazduhom i tišinom podjednako zainteresovani i strani i domaći gosti.
Primjer uspješnog bavljenja ruralnim turizmom je seosko domaćinstvo "Radoja" u selu Pljeva nadomak Šipova, koje okruženo planinama Lisinom, Goricom i Čardakom godišnje privuče na stotine turista iz Francuske, Velike Britanije, Švedske, Italije, Češke…
- Ovim poslom se bavimo već devet godina, a u priču nas je uvela japanska nevladina organizacija koja je za mještane u regionu Plive održala edukacije i ukazala na mogućnost zarade od seoskog turizma. Pomogli su nam u opremanju kupatila i soba i od početna tri ležaja, sada gostima nudimo 15, što je maksimum dozvoljen u seoskom turizmu - priča Predrag Radoja.
On kaže da im 90 odsto gostiju dolazi iz Evrope, a ostalo su turisti iz Srbije i RS.
- Većinu gostiju mi obezbjeđuje jedna turistička agencija iz Banjaluke, a oni mahom dolaze zbog flaj fišinga na rijeci Plivi. Osim domaće hrane gosti rado uživaju u dugoj šetnji prirodom, vožnji bicikla i planinarenju - kaže Radoja.
On ističe da bavljenje ovim poslom donosi mnoge blagodeti.
- Ne ostvarujemo zaradu samo mi, već i komšije oko nas koje nama, ali i gostima, prodaju meso, mliječne proizvode i razne druge domaće namirnice. Korist je višestruka i u ovom vidu turizma treba da tražimo šansu za zadržavanje omladine na selu i oživljavanje sela - rekao je Radoja.
Pura, cicvara, kozji i kravlji sir, kajmak, kljukuša, pršuta, domaće kobasice, samo su dio onoga u čemu uživaju turisti koji posjećuju Srpsku. Dok mnogi ljeto provode na moru, Branko Jerković iz Srbije obilazi sela u RS, uzduž i poprijeko, družeći se sa mještanima.
- Bježanje od gradske vreve i boravak u zelenoj oazi prednosti su ove vrste odmora. Veoma je važno da domaćini dobro poznaju sopstvenu kulturu, običaje i tradiciju i da sve to predstave turistima. Obilazeći sela širom RS čuo sam mnoštvo zanimljivosti o kojima do sada nisam mogao ni da pročitam - kazao je Jerković i dodao da su i cijene u seoskim domaćinstvima pristupačnije u odnosu na ljetovališta.
Stres centar
Destinacije ruralnog turizma predstavljaju bijeg od stresa i omogućavaju povratak prirodi. Zoran Radošević iz Bosanskog Petrovca, koji je sa porodicom osnovao etno-selo "Čardaklije", planira da napravi stres centar gdje bi gosti zaboravili na brige koje donosi užurbani stil života.
- Želimo da napravimo rehabilitacioni, stres centar gdje će gosti uz druženje sa životinjama i boravak u prirodi pružiti otpor svakodnevnom užurbanom načinu života - kaže Radošević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
