Prazna saća dižu cijenu meda

Za razliku od prošle godine kada su se mogli pohvaliti prinosima od 50 do 100 kilograma meda iz jedne košnice, ova godina je jako loša za sve koji se bave pčelarstvom.

Hladno i kišovito proljeće onemogućilo je ispašu pčela, posebno u Posavini i Podrinju. Pčelari kažu da ih je ovo proljeće podsjetilo na 2014. godinu, kada su poplave uništile sve. Ništa bolja situacija nije ni u Hercegovini. Predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara RS Obrad Ninović kaže da se med iz košnica važe na svega nekoliko kilograma.

- Godina nije ni upola medonosna kao prošla. Kiša u maju je uništila bagremov cvijet, pa bagremovog meda nema ni za lijek, a, po svemu sudeći, neće biti ni livadskog - rekao je Ninković.

Ističe da je situacija slična i u okruženju, pa bi vrlo lako cijena meda na domaćem tržištu mogla skočiti.

Predsjednik Udruženja pčelara "Kesten" iz Bratunca Marko Živković rekao je da je izostala ishrana pčela bagremovim nektarom u ovom kraju, pa pčelari nisu ni vrcali med.

- Niko od članova Udruženja nije ni vrcao med jer su saća prazna. Sve nade polažemo u lipu i medljiku, koje cvjetaju i mede ovih dana - rekao je Živković.

On ističe da će u narednom periodu cijena meda sigurno skočiti, jer je prinos u odnosu na prošlu godinu za 90 odsto manji. Naglasio je da su bratunački pčelari lani imali oko 140 tona meda i veoma dobru zaradu, a ove godine neće imati ni pola od toga.

Pčelar iz Šamca Svetozar Evđić rekao je da je trenutno cijena meda u Srpskoj od 12 do 15 maraka, te da će nestašica sigurno izazvati poskupljenje.

- Vjerujem da će u narednom periodu cijena biti između 15 i 20 maraka - rekao je Evđić i dodao da je u opštini Šamac bagrem dominantan i čini 50 odsto ukupne paše pčela.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je područje sjeverozapadne Srpske poznato po proizvodnji kestenovog meda, dok u Hercegovini dominira med kadulje i vrijeska.

- Podstičemo proizvodnju meda kroz podsticaje za pčelare koji imaju više od 50 pčelinjih društava, zatim podsticaj za selekcionisane matice, a od ove godine uvedena je mjera podrške prilikom osnivanja stanica u kojima će se testirati matice - rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.

Dodaju da je lani kroz podsticaje pčelarima isplaćeno oko 411.000 maraka, plus 10.000 KM premija za matice.

Medonosno drveće

Pčelari sa područja opštine Bratunac očekuju pomoć japanske agencije za međunarodni razvoj (JICA), koja bi trebalo da im omogući sadnju medonosnog drveća kako u narednim godinama ne bi zavisili od bagrema.

Ova agencija je s ciljem razvoja i unapređenja pčelarstva u Bratuncu prihvatila finansiranje projekta nabavke sadnica kestena, crne i bijele lipe, evodije, paulovnije, japanskog sofora, drenjka i aronije, koji ne cvjetaju u isto vrijeme.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.