Zašto se sve više okrećemo narodnoj medicini: Neistražena oaza ljekovitog bilja

Ova rečenica bila je misao vodilja kustosa etnološkog i prirodnjačkog odjeljenja Muzeja Republike Srpske,  gdje je pokrenut projekat “Upotreba ljekovitog bilja u narodnoj medicini” a koji je već iznjedrio dva dokumentarna filma, od ukupno četiri, koliko će ih biti snimljeno do kraja godine. Ideja o ovom multidisciplinarnom istraživanju na prostoru Srpske rodila se početkom 2019. godine kod muzejskog savjetnika, etnologa Danijele Đukanović i višeg kustosa biologa Nataše Kovačević.

- Odlučile smo da istražujemo temu koja je oduvijek zanimljiva i koja je i danas primjenjiva u svakodnevnom životu. Značaj ljekovitog bilja je ogroman. Kompletan život čovjeka, njegovo poimanje sebe i svega oko sebe, oslonjen je na prirodu. Iz tog razloga smo započele projekat koji je studiozno istraživanje regija u Srpskoj s ciljem da utvrdimo trenutno stanje na terenu i da saznamo  iskustva ljudi koji se bave liječenjem ljekovitim biljem - priča Đukanovićeva.

Autorke ističu da su prvo obavile istraživanje arhivske građe o primjeni biljnih preparata, o tome u šta ljudi vjeruju i ko im pomaže u liječenju, a krajem 2019. godine započele su terensko istraživanje u različitim regijama Srpske.

U Hercegovini i sarajevsko-romanijskoj regiji upoznale su ljude koji već decenijama koriste ljekovite biljke u pripremama tonika, melema i čajeva za prevenciju i liječenje različitih vrsta oboljenja.

- Na terenu smo uvidjele da mnogo ljudi vjeruje u čudesnu moć ljekovitog bilja u prevenciji i liječenju različitih vrsta oboljenja, a to potvrđuje i sve veća potražnja biljnih preparata. Našim sagovornicima se svakodnevno obraćaju ljudi koji nakon neuspjelih dugogodišnjih terapija koje su primjenjivali, pomoć traže u alternativnom načinu liječenja upotrebom biljnih melema, čajeva i tonika - navodi Đukanovićeva.

Nataša Kovačević naglašava da, zahvaljujući specifičnom geografskom položaju, sastavu tla, brojnih vodotoka, te povoljnoj klimi, podneblje Srpske pogoduje razvoju mnogobrojnog ljekovitog bilja koje raste u nepreglednim šumama, na livadama, pašnjacima, oko rijeka i potoka, ali i u baštama. Ona ističe da na našim prostorima, skoro da nema sela, u kojem ne živi bar jedna baka koja zna sve o ljekovitom bilju i spravljanju raznih čajnih mješavina ili melema za liječenje brojnih oboljenja.

Kovačevićeva kaže da su neke od najcjenjenijih ljekovitih biljaka u našem narodu kopriva, hajdučka trava, kantarion, gavez, neven, kadulja, trava iva, bokvica, maslačak, matičnjak i bijeli sljez.

- U ranoj fazi nekog oboljenja većina ljudi pribjegava prvo upotrebi biljnih preparata, pa tek onda ukoliko je neophodno, sintetskim lijekovima. Činjenica da biljni preparati ne ostavljaju neželjene efekte, ili su pak svedeni na minimum, glavni je razlog što ljudi pribjegavaju da se liječe na prirodan način. Takođe, ljekovite biljke su daleko bogatije vitaminima, fermentima i drugim biološki vrijednim materijama u odnosu na lijekove što dodatno doprinosi primjeni prirodnih biljnih preparata - priča Kovačevićeva.

Ona navodi da su u dva dokumentarna filma, koja su snimljena u prvoj fazi etno-botaničkog projekta “Upotreba ljekovitog bilja u narodnoj medicini”, predstavile značaj ljekovitog bilja u narodnoj medicini te ljude koji se tradicionalno bave liječenjem biljnim preparatima.

- Prvi film snimljen je u Trebinju, a govori o čovjeku koji se 40 godina bavi upotrebom ljekovitog bilja praveći meleme i tonike za prevenciju i liječenje različitih vrsta oboljenja. Predstavili smo njegovu životnu priču, način rada sa ljudima, ko sve traži pomoć u liječenju, koje bolesti liječi i kakvo je njegovo iskustvo u kontaktu sa ljekarima zvanične medicine – ističe Kovačevićeva.

Drugi film snimljen je u Istočnom Sarajevu i na Romaniji. Autorke su predstavile unuka Jove Mijatovića, nekada nadaleko poznatog narodnog ljekara na prostoru bivše Jugoslavije.

- Jovin unuk nam je u filmu iznio sve o narodnom ljekaru Mijatoviću, na koji način je liječio ljude, sa kojim istaknutim ličnostima se susretao, a pokazao je i originalne recepte koje je kao dijete zapisivao od dede. Naš sagovornik tvrdi da i danas ljudi dolaze po te stare recepture. U filmu razgovaramo i sa doktoricom iridiologom, koja je specijalizaciju završila u Kanadi. Ona objašnjava na koji način povezuje zvaničnu i tradicionalnu medicinu, te kako liječi ljude upotrebom biljnih preparata - istakla je Đukanovićeva i dodala da će se druga dva filma snimati u  Foči i na području banjalučke regije, naglasivši da u stvaranju dokumentarnih filmova pored njih dvije, učestvuju i diplomirani dramski i audio-vizuelni umjetnik Dejan Grujičić, filmski i TV snimatelj Goran Jovanović, te viši muzejski tehničar dokumentarista Ljiljana Korać.

Izložba

Danijela Đukanović kaže da će projekat biti u potpunosti realizovan do kraja 2021. godine kada će rezultati istraživanja biti predstavljeni izložbom “Čudesna moć bilja u liječenju ljudi.”

- Izložba će biti multimedijalnog i interaktivnog karaktera i namijenjena svim starosnim grupama. Za djecu ćemo pripremiti interaktivni multimedijalni program gdje će oni na zanimljiv način da se edukuju o ljekovitom bilju, njihovom značaju i uopšte odnosu čovjeka i prirode - istakla je Đukanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.