Sve je više vegana: Da li su zdraviji od onih koji jedu meso?

B92
Sve je više vegana: Da li su zdraviji od onih koji jedu meso?
Sve je više vegana: Da li su zdraviji od onih koji jedu meso?

Da li ste znali da je 1. novembar Svjetski dan vegana?

U posljednjih nekoliko godina znatno je poraslo interesovanje za vegansku ishranu, najviše zbog zabrinutosti za zdravlje, životinje i životnu okolinu.

Cilj veganskog načina života je da se ne iskorišćava nijedna životinja. To znači da na vašem tanjiru nema mesa, nema živine, nema ribe, nema mliječnih proizvoda, nema jaja, nema meda. Ovo pravilo primjenjuje se i u drugim aspektima života: nema, dakle, ni nošenja kože, vune ili bisera.

U SAD, broj ljudi koji se predstavljaju kao vegani porastao je za 600 odsto između 2014. i 2017. godine, dok je u Velikoj Britaniji u posljednjoj deceniji porastao za oko 400 odsto.

Dr Jelena Gligorijević, dijetetičar sa Instituta za majku i dijete, za B92 kaže da se skok veganskog načina života, u Srbiji, nije osjetio.

"Ljudi postaju vegani iz humanih odnosa prema životinjama, jer ne mogu da podnesu ideju da jedu meso koje je od njih. Manji broj ljudi, koji razmišljaju globalno, okreće se biljnoj ishrani iz ekoloških razloga. A postoje i oni koji iz zdravstvenih razloga postaju vegani. Za dobijanje kilograma mesa potrebno je četiri kilograma biljne hrane", rekla je ona.

Istraživanja pokazuju da unos crvenog mesa (govedina ili jagnjetina, na primjer) i mesnih prerađevina (kobasice i suhomesnati proizvodi) povećavaju rizik od dobijanja raka crijeva.

Svjetska zdravstvena organizacija dodala je mesne prerađevine na spisak kancerogena, a iz ove organizacije navode da "zdrava ishrana koja je puna vlakana i sadrži mnogo voća i povrća može da smanji rizik od nekih karcinoma".

Ali da li su vegani stvarno zdraviji?

"Veganska ishrana je najrestriktivnija i može da bude deficitarna hranljivim materijama. Na primer belančevine i proteini su lošijeg kvaliteta, nemaju potrebne aminokiseline. Ako se pravilno balansiraju žitarice sa mahunarkama, taj rizik rizik može da se prenebregne. To može da bude problem, posebno za decu. U svetu imamo primere majki koje su bili vegani i svoje novorođene bebe stavljale na taj način ishrane, to je za decu koja rastu i koja se razvijaju veliki problem. To je zabranjeno", napominje dr Gligorijević.

Ako se dobro iskombinuju žitarice sa mahunarkama, mogu da se obezbjede potrebni proteini, mogu da bude problem gvožđe i kalcijum, jer su glavni izvori kalcijuma mliječni proizvodi, govori dr Jelena Gligorijević i napominje da je osnovni problem ljudi koji su vegani nedostatak vitamina B12.

"Striktni vegani moraju da koriste suplemente vitamina B12 ili hranu koja je obogaćena ovim vitaminom. Imala sam nekoliko slučajeva pacijenata koji su godinama na striktnoj veganskoj ishrani i koji su se pojavili sa ozbiljnim deficitom vitamina B12, anemijom", istakla je naša sagovornica.

Korijeni vegetarijanske tradicije mogu se naći u Indiji, gdje je ona dio hinduizma, budizma i đainizma (đainisti vjeruju da ljudi ne smiju da nanose bol drugim životinjama) i povezan je sa konceptom svete krave i preseljenja duša.

U Evropi, ideja o ishrani zasnovanoj na biljkama potiče iz stare Grčke, gdje je Pitagora - poznatiji po doprinosu filozofiji i matematici - bio strastveni zagovornik blagonaklonosti među vrstama.

On je smatrao da je "zlo unositi meso u naše vlastito meso, gojiti naša pohlepna tijela toveći ih drugim tijelima, da se jedno živo biće hrani smrću drugog živog bića".

Štaviše, prije nego što je riječ "vegetarijanac" postala opšteprihvaćena, za ljude koji nisu jeli meso govorilo se da slijede "Pitagorinu dijetu".

Ovaj praznik je još 1994. godine ustanovio Luis Volis, koji se tada nalazio na čelu Veganskog udruženja Velike Britanije. Od tada se ovaj dan slavi širom svijeta, kada aktivisti raznim performansima demonstriraju svoj bunt zbog ubijanja životinja.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana