Do 2050. godine 16 odsto svjetske populacije gojazno, na drugoj strani i dalje umiru od gladi

Agencije
Foto: Depositphotos/tish1

Ako se nastave sadašnji nezdravi trendovi prehrane, više od četiri milijarde ljudi moglo bi do 2050. da ima prekomjernu tjelesnu težinu, od čega bi 1,5 milijardi patilo od gojaznosti, pokazalo je novo istraživanje.

Do 2050. godine 16 odsto ljudi mogli bi da budu gojazni

Upozoravajući na zdravstvenu krizu nezamislivih razmjera, stručnjaci iz Instituta za istraživanje uticaja klimatskih promjena u Potsdamu kažu da bi potražnja za hranom mogla porasti 50 odsto do sredine vijeka i premašiti kapacitete Zemlje za održivom prirodom.

Proizvodnja hrane već sada "usisa" do tri četvrtine zaliha svježe vode u svijetu i troši trećinu zemljišta pa je odgovorna za trećinu emisije staklenih gasova.

Pružajući pregled promjena prehrambenih navika u svijetu od 1965. do 2100. naučnici su koristili otvoreni model kako bi predvidjeli kako će potražnja za hranom reagovati na rast stanovništva, starenje, rastući indeks tjelesne mase, pad tjelesne aktivnosti i povećano bacanje hrane.

Utvrdili su da će, uz nepromijenjeno ponašanje, više od 4 milijarde ljudi ili 45 odsto stanovništva do 2050. godine imati prekomjernu telesnu težinu. Prema tom modelu 16 odsto će biti gojazno u poređenju sa sadašnjih devet odsto među 29 odsto stanovništva s prekomjernom tjelesnom težinom.

"Sve više bacanja hrane i porast potrošnje proteina životinjskog porijekla znači da će se uticaj na okolinu naše poljoprivrede oteti kontroli", kaže Bendžamin Bodirski koji vodi istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Scientific Reports.

Bez obzira na to da li se radi o staklenim gasovima, zagađenju azotom ili uništavanju šuma - dolazimo do granica naše planete ili smo ih premašili". 

Globalne prehrambene navike udaljavaju se od ishrane temeljene na biljnim namirnicama i skrobu

Iako se trendovi razlikuju od regije do regije, autori istraživanja zaključuju da se globalne prehrambene navike mijenjaju od ishrane utemeljene na biljnim namirnicama i skrobu prema ishrani bogatoj šećerima, masnoćama, hrani životinjskog porijekla u kojoj je značajan udio industrijski prerađene hrane.

Istim istraživanjem je utvrđeno da će uz sve veću nejednakost i uz bacanje hrane koja se proizvede, ali ne potroši zbog toga što nema gdje da se skladišti ili se pretjeruje u kupovini namirnica, oko pola milijarde ljudi u svijetu biti do polovine vijeka još uvijek gojazno.

"Na svijetu je dovoljno hrane - problem je što najsiromašniji na planeti nemaju novac da je kupe", kaže koautor istraživanja Pradžal Predan.

"A u bogatim zemljama ljudi ne osjećaju ekonomske posljedice i posljedice bacanja hrane po okolinu".

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana