Da li je zdrava svinjska mast, slanina i luk u našoj ishrani ili ipak ne?

Namirnice na kojima su odrasli naši roditelji, bake i deke, kao što su svinjska mast, slanina i luk, danas se smatraju nezdravima. Ali da li je tako?

Voće, povrće, integralne žitarice, zdrava biljna ulja, semenke, orasi – sve su to namirnice koje uvijek pominjemo u kontekstu zdrave ishrane i, vjerujem, svi već dobro znamo da bi bilo poželjno uključiti ih u naš način prehrane.

Ali što je sa nekim namirnicama koje tradicionalno koristimo u svojoj ishrani dugi niz godina – namirnicama na kojima su odrasli naši roditelji, bake i djede, kao što su svinjska mast, slanina i luk?

Da li i one mogu naći svoje mjesto u našoj ishrani i u kojoj količini?

Svinjska mast

Svinjska mast je jedna od onih kontroverznih namirnica koja i dalje podiže prašinu u pogledu toga treba li je jesti ili izbjegavati. Iako se godinama smatrala lošom hranom, mast ima brojne prednosti ako se pravilno i umjereno koristi.

Svinjska mast sadrži oko 40% zasićenih masti, oko 50% mononezasićenih (uglavnom oleinske i palmitoleinske) i oko 10% polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA). Bogata je vitaminima A, D i E. Pored toga, kao i sva druga ulja i masti, sadrži dosta kalorija, zbog čega treba biti oprezan sa količinom koja se koristi. Dnevni energetski unos iz masti ne bi trebao prelaziti oko 30%.

Masnoće iz masti pomažu u apsorpciji vitamina. Mast sadrži holesterol koji se u organizmu pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D, važan za apsorpciju kalcijuma.

Svinjska mast je idealna za prženje i termičku obradu namirnica jer pokazuje visoku otpornost na visoke temperature – ima visoku točku dima i jedno je od najstabilnijih ulja za pripremu hrane na povišenim temperaturama.

Slanina

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih čini oleinska kiselina – ista ona koja se nalazi i u cijenjenom maslinovom ulju. Preostala masnoća u slanini je oko 40% zasićena i 10% polinezasićena, uz pristojnu količinu holesterola. Danas znamo da unos holesterola manje utiče na nivo holesterola u krvi nego što se nekada smatralo.

Iako se i dalje smatra da visok unos zasićenih masti može povećati određene faktore rizika za srčane bolesti, studije još nisu dokazale jasnu i nedvosmislenu povezanost između unosa zasićenih masti i kardiovaskularnih oboljenja.

Meso je generalno bogat izvor nutrijenata, uključujući i slaninu. Pored proteina, u slanini se nalaze vitamini B grupe, selen, fosfor, željezo, cink i drugo. Osobe koje pate od visokog krvnog pritiska ipak moraju biti pažljive zbog visokog sadržaja soli.

Pri kupovini slanine važno je obratiti pažnju na eventualne dodatke nitrata i nitrita, koji se pri izlaganju visokim temperaturama mogu pretvarati u kancerogene nitrozamine. Zbog toga se preporučuje jesti slaninu u prirodnijem obliku i izbjegavati jako prženje na visokim temperaturama.

Slanina je namirnica koja se i inače jede u manjim količinama. Sadrži oko 400 kalorija na 100 g, od čega je oko 40% masnoća. Umjerene količine i pravilna priprema čine slaninu kvalitetnom namirnicom koja može naći mjesto u zdravoj ishrani.

Luk

Luk je bogat hranljivim tvarima, ima malo kalorija, ali je bogat vitaminima i mineralima. Jedan srednji luk sadrži oko 44 kalorije i obezbjeđuje značajne količine vitamina, minerala i vlakana. Posebno je bogat vitaminom C, koji igra važnu ulogu u imunitetu, proizvodnji kolagena, obnovi tkiva i apsorpciji željeza. Vitamin C je također moćan antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Luk je bogat i vitaminima B grupe, uključujući folnu kiselinu i vitamin B6 – važne u metabolizmu, proizvodnji eritrocita i funkciji živaca.

Odličan je izvor kalija, minerala koji je ključan za normalnu ćelijsku funkciju, ravnotežu tekućina, pravilan rad živaca, funkciju bubrega i kontrakciju mišića.

Luk sadrži antioksidante i jedinjenja koja se bore protiv upala. Ona mogu smanjiti nivoe triglicerida i holesterola, što potencijalno snižava rizik od srčanih bolesti. Njegova antiinflamatorna svojstva mogu pomoći i u smanjenju visokog krvnog pritiska i zaštiti od stvaranja krvnih ugrušaka. Istraživanja pokazuju da konzumiranje luka može sniziti nivo šećera u krvi.

Luk ima antibakterijska svojstva i podržava zdravlje probave, što pozitivno utječe na imunološku funkciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.