Zbog klimatskih promjena nestaće 90 odsto tradicionalnih vinskih regiona

GS
Foto: CBS

LONDON - Novo istraživanje objavljeno u časopisu "Nature Reviews Earth & Environment" ukazuje da bi oko 90 odsto nekih od tradicionalnih svjetskih regiona u kojima se proizvodi vino moglo da nestane u narednim decenijama zbog klimatskih promjena.

Naučnici su otkrili da su primorski regioni i ravnice Italije, Španije, Grčke i južne Kalifornije najviše ugroženi, javlja CBS.    

Konkretno, otkrili su da su prekomjerna suša i češći toplotni talasi izazvani klimatskim promjenama odgovorni za rizik po proizvodnju vina u ovim regijama.    

Temperatura, padavine, vlažnost, radijacija i nivoi ugljen-dioksida su takođe ključne komponente proizvodnje vina, a naučnici tvrde da će se izmijeniti usljed novih klimatskih uslova.   

Porast temperature može da učini druge regione pogodnijim za uzgoj grožđa, kao što su država Vašington, Oregon, Tasmanija i severna Francuska.     

Naučinici upozoravaju da će to ipak zavisiti od toga koliko temperature porastu, a može postojati rizik za očuvanje životne sredine ukoliko u tim regijama otpočne uzgajanje vinove loze.    

Iako bi to moglo da donese novi oblik ekonomskog rasta u tim oblastima, ljudi će se i dalje suočavati sa ekstremnim vremenskim prilikama i njihovim uticajima, upozoravaju naučnici.    

Promjena klime donosi rizik od novih patogena i insekata koji mogu uticati na poljoprivredu i cjelokupno zdravlje životne sredine i ljudi.    

Sušniji uslovi bi umanjili vjerovatnoću nekih problema sa vinovom lozom, kao što je peronospora, ali ukoliko se dogodi, epidemija bi se vjerovatno javila ranije i širila se brže, pokazalo je istraživanje.    

Kao i kod svih elemenata klimatskih promjena, prilagođavanje je "obavezno", kažu istraživači.     

Proizvođači vina će morati da razmotre sorte grožđa koje su više prilagođene njihovim regionima i vremenu berbe, što nije neophodno samo za globalnu ponudu, već i za ukupni kvalitet vina.    

Na primjer, klimatski faktori utiču na nivoe pH, sadržaja alkohola i kiselosti, otkrili su istraživači.     

Dok se nivoi alkohola i pH u vinu povećavaju, nivoi kiselosti se smanjuju, što mikrobiologiju u napitku čini nestabilnijom, a to dovodi do "povećanog rizika od mikrobiološkog kvarenja“ i "arome prezrelog i/ili kuvanog voća".  

"Jedno je sigurno. Klimatske promene će dovesti do velikih promena u globalnoj proizvodnji vina u bliskoj budućnosti. Fleksibilnost će biti od suštinskog značaja za prilagođavanje ovim promenama“, zaključili su istraživači.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana