Bergen - grad ispod sedam planina, vrata regije fjordova

Odbojkaši Borca ukrstili su koplja sa lokalnim Vikingom u evropskom CEV Čelendž kupu i put nas je odveo na sjever Evrope u ovaj prelijepi grad. Rezultat mečeva nije bio najbolji, ali sve ostalo je bilo iznad očekivanja, jedno nezaboravno iskustvo. U narednim redovima saznaćete i zašto.

Zbog pomenutih planina Bergen je najzagađeniji grad Norveške, iako nismo stekli takav utisak, naprotiv. Takođe kažu da zbog tih planina toliko i pada kiša, jer sva isparenja iz mora ne odu dalje na obalu, nego ostanu tu gdje su i padnu im na glavu.

Svaki stanovnik Bergena se ponosi kišom i ona nikom ne smeta, nego ti samo kaže: “Da, kiša je, baš je svježe napolju, hajde da prošetamo ili trčimo ili vozimo bicikl malo.” Ukoliko vas put nanese nemojte da vas iznenade mlade djevojke, koje bez kape ili kišobrana najnormalnije hodaju po kiši, bez bojazni da će im ona pokvariti frizuru. Poznato?

Generalno, nije slučajno što se grad Bergen naziva prestonicom kiša, ovdje ona pada oko 270 dana u godini. U “najvlažnijim mjesecima” to iznosi oko 20-30 cm vode i više od 2.200 mm padavina godišnje.

Jedna od atrakcija Bergena i cijele regije je godišnje planinarenje na sedam planina. Ruta koja ima oko 35 kilometara, sa ukupnim usponom od oko 2.000 metara obilazi sve planine oko grada. Kažu da je prosjek puta otprilike osam časova, ali iskreno nismo probali. Inače, kažu da je 2010. godine bilo više od 8.000 prijavljenih učesnika na ruti.

Sva su brda Bergena niska i dostupna turistima i putnicima, a na dva vrha mogu se popeti mehaničkim prevozom: do planine Flojen uspinjačom, a do Ulrikena žičarom. To zadovoljstvo košta 10 evra i pogled ostavlja bez daha.

Neke kuće u Bergenu stare su tri vijeka. Kamene ploče u starim četvrtima su čiste, ali gradske vlasti s tim nemaju nikakve veze. Tajna je jednostavna: u ormarima koje su postavili stanovnici nalaze se krpe, usisivači i šamponi u ogromnim pakovanjima, a građani peru dijelove ulica i ne računaju ovo kao ogroman posao. Opština se bavi samo glavnim avenijama i ulicama sa stambenim zgradama. One su veoma čiste, a to je djelimično zahvaljujući inovativnom podzemnom sistemu odlaganja otpada pod nazivom “Bosnet”. On svakodnevno usisava oko četiri tone smeća iz centra grada i šalje ga u sortirnice na periferiji. Smanjuje potrebu za kamionima za odvoz smeća održavajući ulice bezbjednijim i čistijim. Sve u svemu, ove mjere za smanjenje onečišćenja vazduha i stvaranje bezbjednih prostora za pješake Bergen čine gradom idealnim za istraživanje njegovih ljepota hodajući. Sam grad je nevjerovatno kompaktan, tako da se čak i na službenoj internet stranici reklamira kao grad čije se glavne znamenitosti mogu obići u 10 hiljada koraka.

Radi se o jednom od najljepših gradova u Norveškoj i Evropi, nazivaju ga vratima regije fjordova. Osnovao ga je Olaf III kao prestonicu Norveške, a to je i bio sve do 1299. godine.

Bergen skriva drvene kuće iz doba kada je bio veliki trgovački centar, kao i pitoresknu luku Brigen, s tipičnom skandinavskom arhitekturom prilagođenom ribolovu i trgovini ribom. Ona je danas pod zaštitom UNESKO-a i najveća turistička atrakcija grada. Ovdje još od 13. vijeka, pa sve do danas, radi najpoznatija riblja pijaca (norveška kuhinja poznata je po ribi i morskim specijalitetima), mada su istorijsko jezgro naselili i moderni kafići, restorani i mnoge prodavnice koje privlače turiste iz cijelog svijeta. Iako je drugi po veličini grad u zemlji, poslije Osla, Bergen nije metropola, već miran primorski grad sa oko 280.000 stanovnika.

Pješačenje uskim uličicama distrikta Brigen znači kretanje u vremenu. Ovdje možete posmatrati lijepe drvene građevine, neke moderne i neke starije, to nam pokazuje kako je grad izgledao u prošlosti. Duž cijelog grada nalaze se brojne pješačke zone. Na potezu od glavnih trgovačkih ulica do centralnih trgova možete stići prilično lako, a da ne morate paziti na saobraćaj. Takođe jedan je od tri norveška grada sa zonom niske emisije gasova da bi bilo smanjeno zagađenje vazduha u centralnim područjima. To znači da vozila moraju platiti naknadu za ulazak u centar, a automobili koji više zagađuju plaćaju više, tako da su stanovnici demotivisani za tu vrstu vožnje. A da su prilično osviješteni govori činjenica da je ovdje 30 odsto vozila električno ili hibridno. “Tesle” su im uobičajena vozila. Čak i kada kao turista tražite taksi, nije teško pronaći onaj koji se ne koristi fosilnim gorivom. U Bergenu se nadaju da će 2023. godine centar grada biti bez emisije štetnih gasova. Cilj je da se fosilna goriva do 2030. ne koriste za prevoz, gradske usluge ili grijanje.

Cijela ova priča uklapa im se u standard koji je poprilično iznad našeg. Prosječna plata u Norveškoj je između četiri i pet hiljada evra. Recimo da je cijena piva u kafiću više od deset evra (100 kruna), 300-400 kruna košta kilogram mesa, 16-17 kruna pavlaka, 34 krune hljeb, 40 kruna kapučino, itd.

Ljudi su su jako tihi i pristojni i jedva čekaju da im se obratite i postavite neko pitanje. U to smo se lično uvjerili. I svi perfektno govore engleski jezik. Nema nervoze, žive laganim ritmom, a jedini ko se tamo u nekim situacijama nervirao je potpisnik ovih redova.

Bergen prosto treba vidjeti i doživjeti. Prvi komentar po dolasku bio je da grad ima dušu, ima “šmeka” i zaista je tako.

Asane

Pored Bergena u Asaneu, na nekih dvadesetak minuta vožnje automobilom nalazi se savremeni sportski centar otvoren u avgustu 2020. godine. Koštao je 70 miliona evra, a izgrađen donacijom milijardera Tronda Mona. Sastoji se od šest dvorana, od kojih je jedna “specijalizovana” za odbojku na pijesku te dva stadiona. Centralna, multifunkcionalna dvorana ima 2.200 mjesta, dok veći od dva stadiona koji se nalaze u neposrednoj blizini hale, može da primi 3.700 gledalaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.