Tužan kraj ribara Olija: Finskog orla ubila struja u Grdeličkoj klisuri

Ribar je ugrožena vrsta koji se u Srbiji ne gnijezdi gotovo 100 godina, dok jedinke iz sjevernih populacija Srbiju prelijeću dva puta godišnje, kada se sele.

Finski ornitolozi obavijestili su u ponedjeljak 16. novembra srpske kolege da je orao ribar, obilježen satelitskim odašiljačem, vjerovatno stradao kod sela Boćevica nadomak Leskovca.

Finci su se zabrinuli kada su primjetili da satelitski odašiljaš tri dana šalje signal sa jednog mjesta, što je ukazivalo da se orao ne pomjera i da je u nevolji.

Informacije o kretanju i zadržavanju ptice dostavili su kolegama iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kako bi što prije provjerili šta se dešava sa orlom.

Nastradali orao ribar prvi put je bio u rukama stručnjaka za ptice kada su ga, kao jedinog mladunca u gnezdu, 26. jula 2010. obilježili metalnim prstenom u mjestu Tervola, na sjeveru Finske.

Narednih godina redovno se gnijezdio nedaleko od mesta izleganja, u jesen odlazio u Afriku i na proljeće se vraćao u postojbinu.

Od izleganja do trenutka uginuća ovaj svjetski putnik 10 puta je išao do Afrike i nazad i uspješno savladavao mnoge izazove i opasnosti.

Finci su stradalog orla nazvali Oli, po finskom ornitologu Oli-Peka Karlinu, koji je zajedno sa ornitologom Mati Sjopajärvi-jem pticu obilježio satelitskim odašiljačem 1. avgusta ove godine.

Oli je kao zrela ptica dobio satelitsku telemetriju u okviru studije mapiranja i procjene uticaja vjetroparkova na živonu sredinu, na području gdje se planira njihova izgradnja.

Ove jeseni Oli je seobu započeo 13. septembra i tokom 59 dana preletjeo je ukupno 4.613 km, od mesta Mjstajärvi u Finskoj, do Boćevice u Srbiji.

Orao je letio kroz 9 zemalja: Finsku, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, Rumuniju, Bugarsku, Grčku, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Najduže se zadržao u Ukrajini gdje je čak 20 dana lovio, odmarao se i pripremao za nastavak seobe.

Milan Ružić, izvršni direktor DZPPS, kaže da je neobično to što je, umjesto da leti na jug ka Turskoj i Bliskom Istoku, orao iz južne Bugarske krenuo na zapad, a potom iz Đevđelije okrenuo ka sjeveru i tako došao do Grdeličke klisure.

„Koridori kojima se ptice kreću nisu bezbedni i mi ljudi imamo odgovornost da to stanje promenimo na bolje. Milioni nebezbednih stubova za prenos električne energije vrebaju nove žrtve. Zato smo sa kolegama iz 7 država, uz finansijsku pomoć Evropske komisije, pokrenuli projekat ''LIFE Danube Free Sky'' koji ima za cilj sprečavanja stradanja ptica na dalekovodima uz korišćenje najnovijih znanja i tehničkih rešenja", kazao je Ružić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.