Svjetska banka: Pandemija će povećati dugove zemalja zapadnog Balkana

To je, između ostalog, navedeno u novoj seriji bilješki Svjetske banke, koje sagledavaju uticaj Kovida-19 na fiskalnu politiku, finansijski sektor, javni i privatni sektor na zapadnom Balkanu.

Mjere za zaštitu života građana i radnih mjesta, dodato je, povlače značajne fiskalne troškove i prouzrokovaće rast javnog duga.

Uz to, napominju u Svjetskoj banci, sve države zapadnog Balkana ušle su u krizu izazvanu Kovid-19 sa većim iznosima javnog duga nego što je to bio slučaj uoči globalne finansijske krize iz 2009. godine, a to im je ograničilo izbor mogućnosti za fiskalno reagovanje i učinilo ih osjetljivijim – piše izvještaju.

Napominje se da su pojedine zemlje, kao što su BiH i Sjeverna Makedonija, sprovele konsolidaciju ograničavajući kapitalnu potrošnju.

- Uprkos fiskalnoj konsolidaciji u svim ovim zemljama i dalje su visoki rashodi za obavezne stavke, i to naročito za masu zarada u javnom sektoru i penzije. BiH i Crna Gora troše relativno manje na zarade u javnom sektoru od 28 država Evropske unije (EU) ili manjih zemalja članica EU. I socijalna davanja su u BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji izdašnija nego u manjim zemljama EU. Sve ovo ukazuje da države u regionu imaju manje fleksibilne budžete i uži prostor za manevrisanje u uslovima krize - navodi se u izvještaju.

Iz Svjetske banke naglašavaju da je pored toga, nakon dvije godine pooštravanja fiskalne politike, više država zapadnog Balkana popustilo ove stege, usljed čega su potrošena sredstva koja su sada prijeko potrebna.

Deficit je u ovom regionu u 2019. porastao na 1,8 procenata – što predstavlja povećanje od 0,6 procentnih poena (pp) BDP-a u odnosu na godinu dana ranije.

- Sve države zapadnog Balkana sada bilježe veće dugove nego prije svjetske finansijske krize, a njihove premije rizika više su nego u uporedivim zemljama. Ovim je ranije postignuti uspjeh poništen. Ako uporedimo porast duga između svjetske krize iz 2008. i 2019, vidjećemo da su Albanija, BiH i samoproglašeno Kosovo zabilježili umjereno povećanje između 13 i 17 procenata BDP-a, Sjeverna Makedonija i Srbija rast od nešto preko 25 procenata BDP-a, a Crna Gora skok duga od blizu 50 odsto BDP-a - kaže se u izvještaju.

Kanali prenosa i obim uticaja krize zavise od zemlje, i kreću se od zaustavljanja sektora saobraćaja i turizma, koji čine skoro četvrtinu ekonomija Crne Gore i Albanije, do narušavanja globalnih lanaca vrijednosti u BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji i naglog pada cijena robe na samoproglašenom Kosovu. Sve su zemlje regiona, stoga, suočene sa mogućnošću ulaska u recesiju.

Svjetska banka savjetovala je BiH i ostale države  da prvo razmotre promjenu prioriteta na polju rashoda i smanje neefikasnost u potrošnji.

- Treba i da ojačaju kapacitet zdravstvenog sektora da se pripremi za mogući novi talas zaraze kako se ograničenja postepeno ukidaju. Zemlje treba i da unaprijede poštovanje obaveza od strane poreskih obveznika da bi se zaštitile od rasta sive ekonomije, uporedo sa reprogramiranjem poreskih obaveza u sektorima pogođenim krizom te da ojačaju upravljanje javnim finansijama i javnim nabavkama u cilju maksimalnog povećanja odgovornosti i povjerenja – navedeno je u bilješkama Svjetske banke.

Poslovanje preduzeća

Posljednje poglavlje analize Svjetske banke tiče se stanja u privatnom sektoru.

Anketirana preduzeća na Balkanu navode da je dosadašnji ekonomski uticaj krize značajan - u svim zemljama, najmanje 50 procenata firmi u najteže pogođenim sektorima bilo je prinuđeno da u određenoj mjeri obustavi poslovanje, a one koje su ostale otvorene zabilježile su drastičan pad aktivnosti.

Svjetska banka zaključuje da ograničenja likvidnosti svuda predstavljaju značajan problem, mada se kapacitet finansijskog sektora da pomogne u njihovom prevazilaženju razlikuje u zavisnosti od zemlje.

- Prema nalazima anketa sprovedenih na početku krize, veliki broj otpuštenih radnika predstavlja razlog za zabrinutost, premda je izgubljeno manje radnih mjesta nego što se možda očekivalo - kažu iz Svjetske banke.

Naglašavaju da pristup sirovinama i uvozu predstavlja manje ograničenje od problema sa likvidnošću, pada tražnje i neizvjesnosti.

Značajne su razlike između očekivanja za budućnost, pri čemu su privrednici u Albaniji i BiH najveći pesimisti. U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji više od 80 procenata anketiranih firmi smatra da će uticaj krize izazvane Kovidom-19 nestati za manje od tri mjeseca, ali to mišljenje dijeli manje od 50 procenata preduzeća u Albaniji i BiH.

Tek deset procenata ispitanika u BiH očekuje da će njihovo preduzeće preživjeti krizu.

- Poslovanje preduzeća u BiH u kritičnom je stanju, a mikropreduzeća podnose najteži teret. Prema nalazima ankete koju je sprovela Fondacija 787, zaključno sa 11. aprilom ukupno 72,1 procenata ispitanika već je prestalo da posluje, a 16,4 procenata je prešlo na alternativne vidove poslovanja da bi opstalo - navodi se u analizi.

Približno 71,5 procenata anketiranih je navelo i da je kriza već imala veoma negativan uticaj na njihovo poslovanje i prihode. Takođe, oko 11 procenata kazalo je da su morali da odjave zaposlene, a još 51,9 procenata da će to možda morati da učine uskoro. Ako do toga dođe, dodatno će porasti i ovako visok nivo strukturne nezaposlenosti u BiH.

- Čak 72,4 procenata mikropreduzeća navelo je da je uticaj krize izuzetno negativan, u poređenju sa 67,5 procenata malih i 57,1 srednjih preduzeća koji dijele isto mišljenje. Konačno, u nastojanju da prebrode krizu, 63 procenta firmi odložilo je plaćanje obaveza prema državi - stoji u analizi.

Pad tražnje je najozbiljniji izazov, navode iz Svjetske banke.

Kada je od ispitanika zatraženo da navedu najviše tri glavna problema, 71,2 procenat se opredjelilo za smanjenu tražnju, još 10,4 procenata navelo je kontrakciju izvoza, a 27,5 procenata se požalilo na nemogućnost naplate potraživanja od drugih preduzeća u lancu vrijednosti.

Faktori na strani ponude nisu bili podjednako ozbiljni kao šokovi na strani tražnje. Samo 10,4 procenata firmi navelo je nestašicu sirovina i smanjenje obima proizvodnje kao glavni razlog za zabrinutost, dok je 13,6 procenata prijavio teškoće sa organizacijom rada.

Efekti su bili negativniji za mikro i mala preduzeća nego za srednje i velike firme.

Primjera radi, broj ovih preduzeća u BiH koje navode da su zabilježile značajan pad prihoda veći je od prosjeka za 12 procentnih poena.

Preduzeća u svim zemljama su do sada apsorbovala najveći dio uticaja krize bez otpuštanja radnika. Samo manji broj firmi opredjelio se za slanje radnika na prinudni odmor ili otpuštanje: to je učinilo pet procenata preduzeća u Srbiji, 11 procenata u Albaniji i BiH, 19,8 procenata u Sjevernoj Makedoniji i 29,2 procenata na samoproglašenom Kosovu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.