Prijeti li nam opsasnost od žutice

Glas Srpske
Prijeti li nam opsasnost od žutice

Nema razloga za strah, jer je žutica tipa A bolest prljavih ruku, prenosi se oralno i nema mogućnosti širenja vazduhom, potvrdio Ranko Škrbić

BANjA LUKA - Epidemija hepatitisa A koja ovih dana hara Nišom i njegovom okolinom, kao i činjenica da je od početka godine širom Srbije zabilježeno 60 epidemija žutice, zabrinulo je i stanovnike s druge strane Drine. Međutim, republički ministar zdravlja i socijalne zaštite Ranko Škrbić istakao je za strah nema razloga, jer je žutica tipa A bolest prljavih ruku, prenosi se oralno i nema mogućnosti širenja vazduhom. - Posljednjih petnaestak godina kod nas nije desila nijedna epidemija hepatitisa A. Ova epidemija se ranije javljala sezonski, u proljeće i ljeto, u određenim regionima. Dobrom prevencijom i, prije svega, higijenom može se spriječiti - rekao je Škrbić. Da hepatitisa A, u narodu poznatog pod nazivom zarazna žutica, na ovim prostorima nema u epidemijskom obliku već dugo, potvrdila je i načelnik Klinike za infektivne bolesti banjolučkog Kliničkog centra doc. dr sc. med Zdravka Kezić, dodajući da sporadičnog javljanja ima. - Svake godine imamo nekoliko slučajeva sa hepatitisom A. Uglavnom je to kod onih koji putuju, što znači da nisu sve vrijeme na ovim prostorima već idu na primjer na more ili u druge države - pojasnila je dr Kezić. S obzirom na to da je hepatitis A bolest prljavih ruku najvažnija je, lična higijena. Međutim, to podrazumijeva i higijenski ispravnu vodu kojom se peru ruke, jer se radi o fekalno-oralnoj infekciji. To, pojasnila je dr Kezić, znači da virus oboljelog od hepatitisa A napušta stolicom. Ako on dospije u vodu kojom se operu voće, povrće, ruke ili se ona konzumira, bolest se može prenijeti na druge. Takođe, ona se može prenijeti i direktnim kontaktom sa oboljelim. Simptomi akutnog virusnog hepatitisa A su mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, malaksalost. Bolest se najčešće ne manifestuje žutilom beonjače i kože. Manji broj je onih koji imaju klinički manifestnu bolest što znači da će imati mučninu, povraćanje, odvratnost prema jelu, malaksalost, pojavu tamnog urina i svijetle proljevaste stolice, žutila beonjače i kože. Bolest se liječi tako što se oboljeli obavezno smješta u bolnicu, izoluje od okoline, prima infuziju, zatim vitamine... i kući ide vrlo brzo. - Ranije smo imali puno takvih pacijenata, a u posljednjih desetak godina nemamo epidemijskog javljanja, što će reći da je snabdijevanje stanovništva vodom higijenski ispravno. Takođe treba imati higijenske navike, a najvažnije je često ruke prati - istakla je dr Kezić. Pored hepatitisa A, postoji i hepatitis B, C i E. Protiv hepatitisa B djeca se odmah po rođenju vakcinišu. R. ŠKONDRIĆ IMUNITET Većina koja dobije ovaj virus, bolest preboli i stekne imunitet prema njoj, a da i ne zna da je imala zaraznu žuticu i uglavnom misle da se radilo o blagim stomačnim tegobama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana