Pravosuđu više novca za plate, naknade i ugovorene usluge

Svjetlana Šurlan
Pravosuđu više novca za plate, naknade i ugovorene usluge

Banjaluka - Pravosudne institucije na nivou BiH iduće godine imaće na raspolaganju više novca nego što imaju ove godine, a dodatnih 835.000 maraka u najvećem dijelu potrošiće na plate, naknade i ugovorene usluge.

Predviđeno je to Prijedlogom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu koji je utvrdilo Predsjedništvo BiH i uputilo u proceduru usvajanja u Parlament BiH.

Najviše će porasti budžet Tužilaštva BiH, koji je ove godine iznosio 13,1 milion KM, dok je za iduću godinu planirano da iznosi 13,68 miliona, što je povećanje za 579.000 maraka.

Od dodatnog novca, najveći dio, odnosno 569.000 KM, u Tužilaštvu planiraju da potroše na tekuće izdatke u okviru kojih će za ugovorene usluge biti plaćeno više od pola miliona maraka. Povećavaju i bruto plate i naknade za 100.000 KM, dok smanjuju putne troškove za 80.000 maraka.

Nakon Tužilaštva, najveći rast budžeta ima Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH kojem su troškovi sa 4,86 miliona skočili na 5,07 miliona.

Od dodatnih 206.000 KM u idućoj godini polovinu planiraju da potroše za tekuće održavanje, dok su drugu polovinu u najvećem dijelu, odnosno u iznosu od 89.000 KM, namijenili za povećanje izdvajanja za plate i naknade.

Za 50.000 KM porasli su apetiti Ustavnog suda BiH, koji ove godine ima na raspolaganju 5,44 miliona KM, a iduće će imati 5,49 miliona KM. Svih dodatnih 50.000 KM planirano je da bude potrošeno na plate i naknade.

Jedino troškovi Suda BiH nisu rasli, pa i iduće godine ova institucija ima na raspolaganju 17,19 miliona KM. To je ujedno i najveći iznos koji jedna pravosudna ustanova ima na raspolaganju. U Sudu najveći iznos, odnosno 11,8 miliona daju na plate i naknade, dok 3,31 milion ide na ugovorene usluge.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS Milorad Kojić rekao je da pravosuđe mora da bude profesionalno, nepristrasno i nezavisno, kao i da se prioritet treba dati rješavanju predmeta ratnih zločina.

- Mora se riješiti pitanje ratnih sudija i tužilaca. Ako ćemo trošiti novac na pravosuđe koje nije nezavisno, nepristrasno i profesionalno, u kojem rade ratni kadrovi, svaka potrošena marka na njih je previše i doprinosi većem nepovjerenju građana u pravosudne institucije - istakao je Kojić. On je kazao da su predstavnici RS kroz Nadzorno tijelo za praćenje sprovođenja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina tražili da u Tužilaštvu BiH prioritet budu predmeti ratnih zločina i da je ranije dogovoreno da tužioci za rad na tim predmetima budu plaćeni iz IPA sredstava Evropske unije.

- Međutim, određen broj tužilaca, u vrijeme glavnog tužioca Gorana Salihovića, je prebačen i umjesto 35 ostalo ih je 28 za rad na predmetima ratnih zločina, a zahtijevao se efikasniji rad - istakao je Kojić i dodao da postoje obećanja v.d. glavnog tužioca Gordane Tadić da će opet biti 35 tužilaca na predmetima ratnih zločina.

- Najsloženiji predmeti ratnih zločina moraju da budu prioritet, pogotovo predmeti u kojima su stradali Srbi, jer previše dugo čekaju na rješavanje, a troškovi pravosuđa se povećavaju - naglasio je Kojić.

Pravobranilaštvo BiH

I budžet Pravobranilaštva BiH je povećan sa 1,59 miliona maraka, koliko su imali za ovu godinu, na 1,74 miliona KM u 2018. godini. Pravobranilaštvo je povećalo izdvajanja na pozicijama za plate i naknade, ali najveći dio dodatnog novca, odnosno 103.000 KM planiraju da potroše na kapitalne izdatke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana