Izborna pravila u začaranom krugu radnih grupa

Priča o reformi izbornog zakonodavstva ponovo je aktuelizovana tokom nedavnih razgovora članova Predsjedništva BiH sa zvaničnicima EU u Briselu, kao i tokom sastanka delegacija SNSD-a i HDZ BiH na čelu sa stranačkim liderima Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem. Dodik je tada kazao da je stav SNSD-a da drugi ne mogu da biraju jednom narodu njihove predstavnike, podsjetivši da je BiH zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da se ta konstitutivnost mora vidjeti svuda.

Izborni zakon BiH do sada je mijenjan više od 20 puta, ali time nisu riješeni suštinski problemi izbornog procesa i partija. Izmjene koje su rađene su mahom bile kozmetičke prirode.

Najznačajnija promjena desila se neposredno prije raspisivanja lokalnih izbora 2016. godine, kada je podignut unutarstranački cenzus za osvajanje mandata na stranačkoj listi sa pet na deset odsto za lokalne i na 20 odsto za opšte izbore, čime je smanjena mogućnost izbornog inženjeringa na listama.

Najkrupnija pitanja su, međutim, još otvorena, a tiču se primjene odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" iz 2009. godine, a koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, zatim izbor delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda federalnog parlamenta i popunjavanje Kluba Srba, koji je u prošlom mandatu bio u krnjem sastavu, te izbor članova Predsjedništva BiH sa područja FBiH.

Dugogodišnji član jedne interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva Lazar Prodanović (SNSD) smatra da je u ovoj priči, kao i u mnogim drugim, presudan kompromis političkih subjekata u BiH u kojoj ne smije biti maksimalističkih zahtjeva.

- Niko nikome ne treba da bira predstavnike. Sprovođenje odluke u slučaju "Sejdić i Finci" je složenija materija, jer zahtijeva promjenu Ustava BiH, a najbolje bi bilo da ta i druga ključna pitanja ne budu razmatrana u izbornim godinama. Dakle to bi trebalo da bude urađeno ove ili 2021. godine - rekao je Prodanović.

Član Strateškog odbora "Koalicije pod lupom" i stručnjak za izborno zakonodavstvo Vehid Šehić ocijenio je da BiH sa ovakvim izbornim zakonom ne bi trebalo ni da dobije status kandidata za članstvo u EU, jer je diskriminatorski.

- Savjet Evrope kada je primao BiH u članstvo kao jedan od postprijemnih uslova zadao je reformu izbornog zakonodavstva, da bude promijenjen zakon o javnom servisu i o visokom obrazovanju. Ništa od toga do kraja nije usaglašeno - rekao je Šehić.

On je dodao da je pitanje da li je političarima iskreno stalo da bude mijenjan Izborni zakon.

- Postojale su radne grupe. Jedna je radila tri, četiri godine, ali nije ništa uradila sem tehničkih unapređenja, ali nije dosegnuto do suštine i uvođenja novih tehnologija u izborni proces. Ne postoji istinska želja da bude donesen izborni zakon koji će garantovati poštovanje izborne volje birača, bez obzira na to  kakva ona bila - rekao je Šehić, koji nije siguran da će nešto u narednom periodu biti urađeno.

Očekuje, ipak, s druge strane pritisak javnosti da konačno počne temeljna reforma izbornog zakonodavstva, ali upozorava da ne bilo dobra da ona bude plod uticaja Evrope ili nekoga drugog.

- Još jedan od problema BiH je taj što mi uvijek tražimo da neko izvrši pritisak na nas, a moja želja je da političke partije pokažu veći stepen odgovornosti prema građanima biračima. Brisel ne treba da gleda kroz prste našim političarima - rekao je Šehić i dodao da je potrebno pooštriti kazne za one koji ne poštuju zakon.

Birački odbor

Izborni zakon BiH je, smatra Vehid Šehić, dosta dobar u određenim dijelovima, ali je problem što nema odgovornosti za nepoštovanje zakona.

- Kada bi bilo poštovano ono što piše, ne bismo govorili o nekim velikim nepravilnostima na izborni dan, ali nažalost imamo dio nesavjesnih članova biračkih odbora koji krše zakon. Problem je i to što opozicija uvijek upozorava na nedostatke izbornog procesa, a kada dođu na vlast, ni oni ga ne mijenjaju - rekao je Šehić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.