Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990, o izmjenama Izbornog zakona BiH: HNS-ov prijedlog ima podršku stranaca

Veljko Zeljković
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990, o izmjenama Izbornog zakona BiH: HNS-ov prijedlog ima podršku stranaca

Konačni prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a koji je usvojen od strane Hrvatskog narodnog sabora na nedavno održanom zasjedanju Mostaru, usaglašen je s predstavnicima Evropske unije i SAD, a koji su utvrdili da su predložene izmjene u skladu sa svim zahtjevima na kojima su oni do sada i insistirali.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, navodeći kako su u ovom prijedlogu ispoštovane sve preporuke i presude kako međunarodnih sudova, tako i one Ustavnog suda BiH vezano za apelaciju “Ljubić”.

- Od njih smo dobili signal da su sve formalne i pravne stvari zadovoljene i da je sada na političkim subjektima u BiH da se dogovore o modalitetima sprovođenja ovih prijedloga. A crvena linija ispod koje Hrvati u BiH neće ići jeste poštovanje konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja u zajedničkim institucijama - poručio je Cvitanović.    

GLAS: Kako komentarišete izjave pojedinih bošnjačkih političara da, što se njih tiče, njima odgovara ovaj status kvo do izbora?

CVITANOVIĆ: Oni bi htjeli da ponovo imaju dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, a da jedan bude ponovo Željko Komšić, koga bi oni opet izabrali. Žele da ponovo biraju i predstavnike Hrvata u Domu naroda u FBiH. Žele da nas ponovo dovedu u neravnopravnu poziciju, a što nikako nije dobro za budućnost BiH. Takvi stavovi vode zemlju u još veću političku i institucionalnu nestabilnost.

GLAS: Šta ako propadnu ovi pregovori, odnosno koji su to odgovori i potezi koje bi HNS mogla povući 19. februara, za kada je planirano održavanje nove sjednice sabora?

CVITANOVIĆ: Kao prvo, daćemo šansu političkim pregovorima, a kako bi se došlo do konačnog dogovora. Hrvatska strana jedina u kontinuitetu nudi neka rješenja i različite prijedloge, a kako bi se konačno riješio ovaj problem. Nadam se da će do toga i doći u međustranačkim pregovorima koji su planirani da se održe krajem januara. Ukoliko do toga ne dođe, HNS će 19. februara donijeti zaključke koji će biti odgovor na stanje koje nas čeka u pripremi narednih opštih izbora u BiH.      

GLAS: Da li će to možda biti na fonu izjava predsjednika HSS-a Maria Karamatića koji je rekao da pregovarački proces ide svome kraju, te da će se ubrzo znati ima li ili ne BiH?

CVITANOVIĆ: Pa ne bih to komentarisao na taj način. BiH je domovina i Hrvata. Mi smo jasno to naveli i u Rezoluciji HNS-a. I nećemo je se nikada odreći, iako neki to priželjkuju. Njen integritet ćemo poštovati i čuvati, a vjerujem da ćemo se na kraju politički izboriti i za ravnopravan položaj. 

GLAS: Kako uopšte gledate na prijedloge da se napravi nekakva građanska država? Nedavno ste upitani kakav bi model države bio najbolji za vas, rekli ste, “Hajde da napravimo tri republike i imaćemo građanski princip”.

CVITANOVIĆ: Oni koji licemjerno zagovaraju nekakav građanski koncept uređenja BiH imaju sasvim druge ciljeve. To bi u stvari bila jedna građanska unitarna država u kojoj bi dominantan bio samo jedan narod. A što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, ta izjava je upućena onima koji gotovo svakodnevno zagovaraju građansku državu. Poručio sam im da ukoliko to žele hajde onda da napravimo tri republike, ukinemo sve nacionalne odrednice i imaćemo potpuni građanski princip.  

Mnogi ne shvataju situaciju

GLAS: Da li međunarodni predstavnici shvataju situaciju u BiH, te šta se krije iza priča kako je potrebno ukinuti etničke principe?

CVITANOVIĆ: Bojim se da ponekad jednostavno ne shvataju u kakvu su državu došli i koliko je ona specifična i složena. Ne shvataju istoriju. Jedan dio razumije, a kroz ove pregovore oko izmjena Izbornog zakona se moglo i vidjeti ko je to. To su međunarodni predstavnici koji razumiju hrvatsko pitanje, ali i suštinu BiH šta znači konstitutivnost, tri naroda, dva entiteta.   

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana