Dražen Višnjić za „Glas“: Zastarjeli propisi ne štite od sajber prijetnji
Postojeća zakonska rješenja ne štite u dovoljnoj mjeri domaću privredu i stanovništvo od sajber prijetnji jer je mogućnost štete od hakerskih napada prije nešto manje od deceniju i po, kada je Republika Srpska kreirala propise, bila neznatna.
U intervjuu za "Glas" direktor Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS Dražen Višnjić kaže da to sada nije slučaj i da je ovom segmentu sajber bezbjednosti potrebno aktivno pristupiti.
- Masovna upotreba sajber tehnologija od strane mikro, malih i srednjih preduzeća i građana u Srpskoj zahtijeva poseban pristup u razmatranju sajber bezbjednosti. Prije 13 godina, kada je Srpska donosila Zakon o informacionoj bezbjednosti, ovaj segment nije razmatran usljed neznatne štete koju je mogla izazvati sajber prijetnja - rekao je Višnjić.
GLAS: U proteklom periodu bilo je više sajber napada kako na republičke institucije, tako i na privatne kompanije. Koje su najveće prijetnje po građane, kompanije i institucije?
VIŠNjIĆ: U Srpskoj posluje 35.000 preduzeća koja aktivno i svakodnevno koriste sajber tehnologije za poslovanje. Agencija je identifikovala devet oblasti primjene tehnologija od strane malih i srednjih preduzeća i 17 oblasti od strane fizičkih lica. Pored direktnih sajber prijetnji kao što su upadi u računarski sistem i mobilne uređaje, preduzeća i građani su izloženi i različitim vrstama prevara. Moderna taksonomija prevara prepoznaje 12 vrsta onlajn prevara među kojima su, između ostalog, drop računi i prevare u transferu sredstava, prevare pri registraciji, poreske prevare, zatim prevara putem poslovnih i-mejlova, pripejd ili poklon karticama, u vezi sa trgovinom kriptovalutama i slično.
GLAS: U Srpskoj je pokrenuta Sajber akademija s ciljem obuke trenera i IT kadrova koji će biti spremni da spriječe sajber napade. Koliko je projekat značajan i kada kreće obuka?
VIŠNjIĆ: Nažalost, u dosadašnji dvodecenijski proces digitalizacije društva u Srpskoj nije projektno bila integrisana sajber bezbjednost, tako da je urgentna potreba za obučenim kadrovima u ovoj oblasti. Projektom Sajber akademije predviđeno je unapređenje kompetencija zaposlenih u oblasti informacione bezbjednosti kroz stručne obuke, kao i trening izvođača obuka. Obuka za instruktore trebalo bi da počne do kraja maja. Projekat je od izuzetnog značaja za sve društvene sektore u kojima je intenzivan proces digitalizacije, počevši od javne uprave, finansijskog sektora, zdravstvenog, energetskog pa sve do sektora kulturne baštine. Takođe, osim sistema obuke za studente elektrotehničkih fakulteta oba javna univerziteta, IT kadrove u javnoj upravi i korporativnom sektoru, Sajber akademija podrazumijeva i organizaciju simulacionih vježbi koje na području zapadnog Balkana do sada nikada nisu vršene.
GLAS: Agencija učestvuje u izradi socijalne karte Republike Srpske. Kada bi trebalo da bude završena konačna verzija socijalne karte i koliko je to složen posao za Agenciju?
VIŠNjIĆ: Riječ je o multidisciplinarnom i veoma kompleksnom projektu, koji ne podrazumijeva samo izradu softverskog rješenja već i donošenje novih zakona i podzakonskih akata koji uređuju ovu oblast. Socijalna karta nije samo objedinjavanje postojećih podataka već mnogo više od toga. Ako pričamo o socijalnoj karti kao o mehanizmu koji će biti od koristi za građane, mogu reći da će konačna verzija biti gotova za nekoliko mjeseci.
GLAS: S kakvim problemima se suočavate pri izradi socijalne karte?
VIŠNjIĆ: Mnogo je izazova u samom procesu, ali oni najveći su uglavnom pravne i tehničke prirode i odnose se na nepostojanje pravnog okvira koji bi obezbijedio direktno primjenjive propise koji se odnose na dužnosti građana i organa uprave. To je primarno zakon o socijalnoj karti, zatim nepostojanje centralizovanih registara i evidencija u elektronskom obliku od značaja za ovaj projekat. Socijalna karta je sredstvo za postizanje ciljeva, a zakon osnov za izradu registra i njegovo korišćenje.
GLAS: Da li je analiza pokazala koliko građana trenutno prima neki vid novčane pomoći?
VIŠNjIĆ: Došli smo do ukupnog broja korisnika svih novčanih prava, pojedinačno iz oblasti socijalne, boračko-invalidske zaštite i zaštite djece i porodice, a koja korisnici ostvaruju iz budžeta Srpske, te iz opštinskih i gradskih kasa. Međutim, tek uspostavljanjem socijalne karte moći ćemo reći koji je to broj građana socijalno ugrožen. Ako bih sada rekao taj broj, onda ovaj projekat nema smisla. Pogriješio bih, jer među korisnicima, s jedne strane, treba i moraju da se nađu svi oni koji su socijalno ugroženi, a sa druge strane, broj onih koji to nisu, a primaju sada novčane naknade od države na uštrb građana koji zbog neinformisanosti ne koriste prava, moraju da budu oni koji će uticati na ukupan broj. Sistem će prepoznati i identifikovati socijalno ugrožene i isključivo prema njima usmjeriti socijalnu politiku.
GLAS: Kako da se građani zaštite prilikom svakodnevnog korišćenja interneta?
VIŠNjIĆ: Uz pažnju i primjenu osnovnih bezbjednosnih mjera građani mogu znatno smanjiti rizike i zaštititi svoju privatnost na internetu. Važno je koristiti jake i jedinstvene lozinke za sve onlajn naloge, te ih redovno mijenjati. Potrebno je i redovno ažurirati softver i operativne sisteme, biti oprezan prilikom dijeljenja ličnih informacija onlajn, te nikada ne dijeliti svoje bankovne ili lične podatke putem sumnjivih linkova ili elektronske pošte.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
