Boris Pašalić, za "Glas Srpske": Moramo očistiti svoje dvorište pa onda tražiti šumokradice

On kaže da je 52 odsto teritorije Republike Srpske pod šumom i da je najveći dio i najkvalitetnija šuma u državnom vlasništvu, zbog čega je jako teško objasniti kako preduzeće koje upravlja takvim resursom posluje s gubitkom.

GLAS: Kako onda to objašnjavate?

PAŠALIĆ: Najlogičnije objašnjenje je loše rukovođenje. Pri tome se stvar ne smije generalizovati, jer samo jedan broj gazdinstava koja iz godine u godinu posluju negativno i u posljednjih pola godine su nastavila takvo poslovanje. To su šumska gazdinstva “Romanija” Sokolac, “Oštrelj” Drinić, “Vrbanja” Kotor Varoš i rasadnik u Doboju i njihovi direktori su danas (juče op. aut.) zato i smijenjeni.

GLAS: Kako komentarišete to što niko od direktora nije odgovorio na javni apel premijera Srpske Radovana Viškovića da se sami povuku sa funkcija i da li će se, kao što je rekao premijer, “ići u proceduru dokazivanja njihovih gubitaka”?

PAŠALIĆ: Zaista nisam očekivao da će bilo ko od njih odstupiti i podnijeti ostavku, a moj stav je da sve treba provjeriti i dokazati. Mi smo u saradnji sa MUP-om u relativno kratkom periodu pronašli 700 kubika građe i trupaca bez adekvatne dokumentacije. U prvoj akciji smo zatekli kamion koji je registrovan na punicu jednog od rukovodilaca jedne radne jedinice u šumarstvu. Da bismo sredili stanje, moramo prvo da pročistimo svoje dvorište, a tek onda da tražimo šumokradice. Mnogo veću štetu šumama čine oni koji su u “Šumama RS”, nego šumokradice, kao spoljni faktor.

GLAS: Znači, slažete se sa onim što narod govori, da se više krade olovkom, nego motorkom?

PAŠALIĆ: Nisam to do sada čuo, ali ima elemenata za takve tvrdnje. Problem je i što je nizak stepen dokazivosti podnesenih prijava za šumsku krađu, a jedan od razloga je što lugari veoma često mijenjaju iskaze i zbog toga padaju predmeti. Problem je što lugar nije službeno lice i ako na sudu tvrdi da je neko krao šumu, on mora da ima dva svjedoka. To znači da bi tri lugara morala da idu zajedno da bi prijava na sudu bila vjerodostojna. Pokrenuli smo inicijativu da lugar ima status službenog lica i pokušaćemo to realizovati u saradnji sa MUP-om.

GLAS: Da li je u redu da se poslije šestomjesečnog obračuna direktori pozivaju na odgovornost i da li je samo na osnovu toga odlučeno gdje treba da dođe do smjena?

PAŠALIĆ: Mi smo gledali trendove u prvih šest mjeseci, ali smo odluke donosili na osnovu poslovanja gazdinstava unazad nekoliko godina. Neka gazdinstva su iz objektivnih razloga poslovala s gubitkom poslije šest mjeseci, ali već na kraju avgusta iskazuju pozitivno poslovanje. Vjerujem da će više od polovine od 18 gazdinstava na kraju godine biti pozitivno, ali je nemoguće da to postigne jedan broj gazdinstava, koja samo za prvih šest mjeseci imaju minus od 500.000 maraka i njihovi rukovodioci su zato i promijenjeni.

GLAS: Koliko su česte smjene generalnih direktora “Šuma RS” uticale na loše poslovanje?

PAŠALIĆ: Za posljednjih 13 godina imali smo osam direktora ili v.d. direktora i sigurno da je i to doprinijelo lošem rezultatu, ali zaista želim da naglasim da imamo odličnu saradnju sa aktuelnom upravom javnog preduzeća i sa Nadzornim odborom.

GLAS: Hoće li biti izmjene u visini rente opštinama?

PAŠALIĆ: Neće. Bilo je prijedloga da se visina rente određuje po stepenu razvijenosti opština pa da viša renta ide nerazvijenim opštinama, a niža razvijenim, ali nismo naišli na podršku i odustali smo od toga.

Vremenski uslovi

GLAS: Dio direktora se brani lošim vremenskim uslovima. Zar nisu isti uslovi za sve?

PAŠALIĆ: Vremenski uslovi negdje jesu argument, ali u nekim gazdinstvima nisu. Na prostoru Prijedora, Novog Grada ili Gradiške imamo teška i glinovita zemljišta, koja brzo vežu vodu i koja se sporo procjeđuju i u njima se poslije jakih kiša po pet-šest dana ne može ući mehanizacijom. Za razliku od njih, u kraškim područjima mehanizacija može ući već poslije nekoliko sati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.