Učiti na greškama

Nakon nekoliko teških i turbulentnih godina obilježenih globalnim krizama, počevši od pandemije virusa korona do sukoba u Ukrajini, proizvođači peleta u BiH konačno su krenuli putem oporavka.

U prvih šest mjeseci ove godine izvoz peleta iz BiH veći je za oko 4,3 miliona KM u odnosu na isto polugodište lani, što je znak stabilizacije tržišta, ali i povratka starih kupaca, koje su izgubili tokom 2022. godine zbog zabrane izvoza.

Za tom kardinalnom odlukom nadležni su posegnuli s ciljem da obezbijede dovoljna količina peleta za domaće tržište, ali takav potez bez sumnje je za proizvođače peleta bio koban. Iznevjereni, mnogi kupci iz Italije i Slovenije otkazali su im saradnju u godinama koje su uslijedile, zbog čega je proizvodnja bila na ivici opstanka.

Iako su namjere nadležnih bile dobre, rezultati takve odluke bili su daleko od očekivanih. Pored finansijskih gubitaka, domaći proizvođači su izgubili ugled na ino-tržištu.

Na ovom primjeru se pokazalo da je ona čuvena izreka: "Put do pakla popločan je najboljim namjerama" apsolutno tačna.

Zbog nemogućnosti plasmana proizvođači su bili suočeni sa problemom skladištenja velikih količina neprodatog peleta koji je propadao, što je na kraju dovelo do gašenja radnih mjesta i pogona u nekoliko proizvodnih preduzeća. Sve to dodatno je pogoršalo ekonomsku situaciju u sektoru drvoprerađivačke industrije, koji se suočava sa nizom prepreka već duži period.

A sve je moglo drugačije samo da je bilo komunikacije na relaciji vlasti i privrede. Da su donosioci odluka čuli vapaj proizvođača koji su, kada su podmirili domaće tržište, molili da bude podignuta rampa za izvoz, brojni problemi bi bili izbjegnuti.

Srećom, situacija se sada mijenja na bolje. Izvoz se ponovo zahuktava, a povjerenje starih kupaca vraća.

Treba se nadati da će nadležni konačno početi učiti iz svojih grešaka. Sljedeći put, umjesto naglih i nepromišljenih poteza, trebalo bi da analiziraju tržište, sagledaju sve pozitivne i negativne efekte i na kraju donesu odluku koja neće biti pogubna po domaću privredu. Koliko su teški i promišljeni kad treba zabraniti uvoz žita i povraća iz inostranstva, isti su takvi i kod donošenja odluka u vezi sa spuštanjem rampe za izvoz bilo koje domaće robe. Saradnja sa privrednicima, umjesto nametanja rješenja, mora postati praksa, ako se teži prosperitetu i jačoj ekonomiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.