U cara dolara kozje uši

Nemalja Plotan
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: U cara dolara kozje uši

U narodnoj priči, car Trojan je krio da ima kozje uši. Svako ko je to saznao morao je da ćuti, jer je od toga zavisio cijeli carski ugled. Ali tajna koja se zna ne ostaje tajna dugo. Svijet danas ima svog cara, a zove se dolar. Njegova kruna sija jače nego ikad: berza bilježi rekord za rekordom, a indeks Standard end Purs 500 ide ka četvrtoj uzastopnoj godini dvocifrenog rasta. Ali dok dvor slavi, u podrumu se šapuće. Prinos na tridesetogodišnje američke državne obveznice premašio je 5,3 odsto, približivši se najvišim nivoima u više od dvije decenije, što ukazuje na rastuću zabrinutost investitora zbog dugoročnih inflatornih i fiskalnih rizika.

U političkom smislu, svijet se nalazi u stanju zbunjenosti, jer prolazi kroz geopolitičke transformacije; dok je u vojnom smislu još uvijek unipolaran, jer Sjedinjene Američke Države (u daljem tekstu SAD) još ostaju jedina sila na svijetu koja može da projektuje svoju vojnu moć na bilo kojoj globalnoj lokaciji. Međutim, u ekonomskom smislu se već nalazimo u multipolarnom svijetu, a popularno je vjerovanje da se zbog novca svijet vrti u krug. Dakle ekonomija je glavna sila koja i u političkom i u vojnom smislu gura svijet ka multipolarnom poretku, posebno ako dolar izgubi svoju krunu.

  • Kad kruna žulja

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, novi ekonomski poredak je uspostavljen na osnovu dogovora koji je uslijedio nakon sastanka u Breton Vudsu 1944. god, kada su 44 delegacije dizajnirale globalnu ekonomiju. Pojavile su se ideje slobodne trgovine i ekonomske međuzavisnosti, ne kao ekonomske ideje koje garantuju prosperitet, već kao političke ideje koje garantuju globalnu stabilnost i mir. Iz ovih ideja su proizašle institucije kao što su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, a dolar je dobio status svjetske rezervne valute. Do 1971. godine, dolar je bio vezan za zlato, sve dok američki predsjednik Ričard Nikson nije napustio zlatni standard. Ova pozicija dala je dolaru status takozvane "egzorbitantne privilegije", što je omogućilo SAD da održava ogromne budžetske deficite i tako finansira svoj ogromni vojni budžet, kao i vojne baze širom svijeta. Dominacija dolara omogućila je uspostavljanje unipolarnog svjetskog poretka. Međutim, ovo je dovelo i do toga da SAD imaju ukupan državni dug od 40 biliona američkih dolara.

Kada je Tramp preuzeo vlast u 2025. godini, SAD su 4. godinu za redom imali godišnji trgovinski robni deficit od bilion američkih dolara. Otuda je i došla ideja da je neophodno da se Amerika vrati ekonomskim idejama koje su je i dovele u status supersile- ekonomskom nacionalizmu. Ovo je ideja koju je razvio njemačko-američki ekonomista Fridrih List u 19. vijeku, a koja u glavni fokus ekonomskog razvoja stavlja jačanje nacije. Za nju se često vezuju ideje protekcionizma, industrijalizacije, tarifa i subvencija- kao instrumenata za jačanje političke i ekonomske pozicije država. Trampov savjetnik u prvom mandatu je bio Stiv Benon koji se otvoreno proklamovao kao ekonomski nacionalista, a Tramp je svoju politiku ponovne industrijalizacije i uvođenja tarifa nazvao "logikom zdravog razuma". Kada najveća svjetska ekonomija promjeni svoj ekonomski pravac, to je naznaka u kom pravcu će ići i globalna ekonomija.

Sa druge strane, imamo drugu najveću ekonomiju Kinu, čija politika odavno ima obrise ekonomskog nacionalizma. Zapad je vjerovao da će uključivanjem Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, čime bi ona postala sastavni dio zapadnog ekonomskog poretka, od nje da napravi liberalnu demokratiju. To je i centralna ideja teorije modernizacije koja kaže da ekonomski prosperitet vodi ka političkoj liberalizaciji, a liberalizacija vodi ka ekonomskom prosperitetu. Međutim, to se u slučaju Kine nije dogodilo, jer je Kina postala ekonomska velesila, koja je zapadnu ekonomsku hegemoniju dovela u pitanje, posebno kada je započela najveći geoekonomski projekat u istoriji čovječanstva, tzv. "Pojas i put", poznat i kao Novi put svile.

Globalne pandemije, krize, sankcije, geopolitičko natjecanje i mnogi drugi faktori guraju sve ostale države u pravcu ekonomskog nacionalizma i samoodrživosti, što u konačnici može čitavu globalnu ekonomiju da dovede do njezine fragmentacije, a dolaru ugrozi njegovu poziciju.

  • Erozija

Ruske banke su zbog rata sa Ukrajinom bile izbačene iz SVIFT-a (SWIFT), što je zapravo otvorilo vrata finansijskoj multipolarizaciji svijeta. SVIFT sistem je zapravo sistem za poruke koje koriste banke kako bi se izvršila prekogranična plaćanja. Iako je svijetu bio predstavljen kao nezavisna tehnologija koja omogućuje finansijskom sektoru globalnu infrastrukturu, ubrzo je bilo očigledno da je ova tehnologija u rukama SAD, koje su SVIFT koristile za ostvarivanje svojih geopolitičkih ciljeva. To je prvi put postalo očigledno 2012. godine, kada je zbog političkih razloga Iran bio isključen iz ovog sistema, što je prouzrokovalo da Iran izgubi preko pola prihoda od nafte. Rat u Ukrajini je dodatno gurnuo svijet u pravcu multipolarnosti, kada je politički zapad zamrznuo imovinu Centralne banke Ruske Federacije u vrijednosti od 300 milijardi američkih dolara. To su bili jasni signali za Kinu i za Rusku Federaciju da krenu u pravcu uspostavljanja svojih platnih sistema koji su nezavisni od SFIT-a. Kineski CIPS danas povezuje preko 1500 kineskih banaka, a ruski SPFS preko 550 ruskih; a umjesto dolara transakcije se vrše u nacionalnim valutama.

Pojava novih tehnologija kao što su digitalne valute centralnih banaka daje novu dimenziju ekonomskoj multipolarnosti. Digitalna valuta centralnih banaka je treća vrsta novca, a ako se uzme u obzir da 96 odsto centralnih banaka u svijetu razvija svoju digitalnu valutu, postaje sasvim jasno u kom pravcu se kreće svijet. Banka za međunarodna poravnanja je u saradnji sa centralnim bankama širom svijeta počela da razvija novu infrastrukturu za prekogranična plaćanja koja koristi digitalne valute centralnih banaka. Jedan od njezinih najpoznatiji inicijativa je Embridž (mBridge), koji povezuje Hong Kong, Kinu, Tajland, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Zamisao inicijative jeste uspostavljanje novog sistema koji omogućuje prekogranična plaćanja preko centralnih banaka, bez potrebe za trećom stranom i sistemima kao što je SVIFT. Pored projekta Embridž, postoje i projekti Agora i Danbar, koji povezuju zapadne centralne banke kao što su centralne banke Francuske, Engleske, Japana, Južne Koreje i njujorške Federalne rezerve.

Interesantno je to što je Banka za međunarodna poravnanja odustala od daljeg razvoja ovih prekograničnih platnih sistema, pod izgovorom da su projekti sazrili. Međutim, pravi razlog se krije u tome što su zemlje počele da dalje razvijaju ovu tehnologiju sa geopolitičkim ciljem stvaranja nove finansijske arhitekture svijeta koja je nezavisna od postojećih.

Jedno od najvećih geopolitičkih pitanja u narednih 10 do 15 godina biće budućnost dolara kao svjetske rezervne valute. Naime, Donald Tramp je zabranio razvoj digitalnog dolara, podstičući razvoj stejblkoina. Iako velika većina centralnih banaka radi na razvoju svojih digitalnih valuta, SAD ostaju privržene starom modelu, čime rizikuju da budu isključene iz nove digitalne finansijske infrastrukture. Ako bi Saudijska Arabija napustila petrodolar i uspostavila prekogranični platni sistem sa Kinom, našto nalik na Embridž inicijativu, to bi dovelo do erozije pozicije američkog dolara. Isto tako Evropska centralna banka odavno radi na razvijanju digitalnog evra, čije bi emitovanje zahtijevalo uspostavljanje novih prekograničnih platnih sistema. Ako bi Evropska unija uspostavila novi platni sistem sa Kinom, dolar bi prestao da bude svjetska rezervna valuta, a SAD bi izgubile moć da finansiraju svoju vojnu hegemoniju. Tako bi car dolar izgubio svoju krunu, a svijet bi vojno i politički postao multipolaran.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.