Postizborni krug(ovi)

BiH je specifična državna zajednica u kojoj je formiranje vlasti, posebno one na "zajedničkom" nivou sve samo nije proces koji treba da što prije, a ako je ikako moguće, u zakonom ostavljenim rokovima zvanično uvede u vlast izborne pobjednike. Jer valjda izbori za to i služe. Da se vidi u koga narod jedne zemlje, u određeno vrijeme, najviše vjeruje.

U novijoj istoriji BiH, koja se mjeri od potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu novembra 1995. godine, manje-više je viđeno sve kada je riječ o tom postizbornom periodu.

Nekada je put do vlasti "trajao" gotovo dvije godine, a nekada svega dva, tri mjeseca. Jedan od tih bio je i saziv koji je posložen nakon izbora 2022, a koji se nedugo zatim raštimao i kao takav ušao u tehnički mandat nakon izbora u oktobru ove godine, čekajući da mu kraj zvanično bude odsviran.

Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH prvi će, kada je riječ o nivou BiH, zauzeti svoje fotelje u ponedjeljak, 16. novembra, i time zavrtiti krug konstituisanja institucija "zajedničkih organa" i vjerovatno dovesti one koji su izvojevali pobjedu korak bliže pregovaračkom stolu.

Preliminarni razgovori već su obavljeni. HDZ je napravio seriju sastanaka sa SNSD-om i potencijalnim partnerima u Federaciji. I SDA je sastančila sa strankama iz tog dijela BiH i zato je, ali i zbog rokova i dobro poznate povuci-potegni politike, za očekivati da se u narednim danima za istim stolom nađu SNSD, HDZ i SDA. I potencijalno predstavnici drugih partija koje oni pozovu u pregovore.

SNSD, HDZ i SDA su stranke koje se i te kako dobro poznaju. Moglo bi se reći da svaka od njih zna kako ona druga, odnosno treća "diše"

Sve tri strane veoma dobro znaju šta svaka od njih želi, zbog čega su tu gdje jesu i na šta su sve spremne kako bi zaštitile, a na kraju i ostvarile svoje interese.

Srpska strana, predvođena SNSD-om, otvoreno je iznijela dio svojih uslova na polju konstituisanja vlasti. Ni oni nisu novost  - traže ukidanje odluka visokih predstavnika, reformu Ustavnog suda BiH koja podrazumijeva da se kaže zbogom stranim sudijama te uvođenje dva zamjenika ministra u resore na nivou BiH. Za sada tu "privilegiju" ima samo ministar odbrane.

Poznati su i interesi HDZ-a. Prvenstveno se odnose na Izborni zakon BiH, odnosno da kroz njegove izmjene i dopune ojačaju ustavnu poziciju hrvatskog naroda. A zna se i šta želi SDA. Stane u tri riječi "jačanje države BiH", a svaka od strana će tvrditi da su im potezi u skladu sa Ustavom i Dejtonom. Međutim, taj akt, nažalost, danas ima dvije verzije – jedna je napisana prije gotovo 31 godinu u američkom gradiću Dejton, a drugu su dopisivali mahom stranci u ulozi visokih predstavnika tokom tih godina. Uglavnom silom.

Dakle, sve karte su davno otvorene i zato se sve više čini da pred nama nije postizborni krug, nego krugovi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.