Trgovanje uz granicu

Pogranične sredine dvije zemlje su najbolji dokaz za to kako, na prvi pogled fizički odvojene, zapravo mogu i treba da zajednički funkcionišu da bi život bio lakši i jednima i drugima, a svi smo svjedoci s kakvom svakodnevicom se mučimo od jutra do sutra.

Međutim, taj ključni dokaz je najčešće onaj, kako se to kaže, obični narod, a zvaničnici i njihovi saradnici su, s druge strane, oni koji više podižu, u slučaju ovog podneblja, međunacionalne tenzije umjesto da ih smiruju. Ali, tako nam je, kako nam je.

Život je takav. Dio predstavnika biramo sami, drugi dio nam oni nametnu, uvjeravajući da nema boljih za rukovodeće pozicije u kojekakvim službama, ministarstvima, kancelarijama, a tu je i treća klasa  zvaničnika iza kojih stoje moćne svjetske sile. Ili čak i ne stoje kao što je slučaj sa Kristijanom Šmitom, a on je ipak tu i najviše biberi ovaj, nadaleko, poznati bosanski lonac.

U tome nije, nažalost, usamljen. Brojni domaći lideri nisu ostavili dobar trag u ovoj i ovakvoj BiH kojoj ne ide, pa ne ide.

Gorućih problema ima na pretek, a osim onih o kojima se mahom koplja lome otkako je nastala, posljednjih godina zabrinjava i namjera Hrvatske da tik uz granicu sa BiH odlaže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane "Krško".

Zvanični Zagreb je, naime, vlasnik polovine objekta i mora da se pobrine i za svoj dio otpada. Iako je Slovenija, kao suvlasnik, pozivala da se taj otpad kao i do sada skladišti na mjestu gdje i nastaje, hrvatski stručnjaci imaju stav da je bolje da se sve to preveze i istovari na Trgovskoj gori. Na lokaciji nekadašnje kasarne Čerkezovac.

Iako korijeni ove priče sežu u već sada podalju prošlost, BiH je krenula da reaguje kada je postalo jasno da Trgovska gora nije više jedna od opcija već jedina.

S ciljem adekvatne odbrane čvrstog stava da ta lokacija nikako, pa čak ni u snu, nije adekvatna za takvu jednu rabotu, domaće institucije su okupile na jednom mjestu stručnjake i podijelile im zadatke. Dio je dobio za zadatak da ispita prirodne uslove i dokaže nepostojanje istih za dolazak takve vrste otpada na Trgovsku goru, a drugi da to pravnički, argumentima i odbrani ako bude potrebe čak i pred međunarodnim sudovima.

U odbranu interesa BiH, prije svega stanovnika u slivu Une i nje same,  uključila su se i razna udruženja i organizacije. Angažovana je i pravna pomoć grupe stručnjaka iz Francuske, a onda se desi nešto sasvim neočekivano.

U planu rada Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, kao jedne od ključnih u lancu odbrane, ni slova o gorućem problemu. Ni potpisa da se vidi ko je odobrio da takav akt ode čak i u fazu konsultacija.

Vremena za popravni ima, ali ne i za podilaženje, kojekakva dodvoravanja i trgovinu u slučaju "Trgovske gore".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.