Signal za reformu

Testiranje devetaka i (ne)znanje koje su pokazali prilikom ispita ponovo su otvorili važno pitanje kvaliteta i svrhe postojećeg obrazovnog sistema. Iako je, za razliku od prethodnih godina, zabilježen određen napredak učenika, posebno iz matematike za 12 odsto, nadležni ističu da prosječna postignuća učenika i dalje pokazuju kako postoje ozbiljne slabosti u usvajanju ključnih znanja i vještina.

"Ne učimo za školu, nego za život" misao je koja se pripisuje Seneki, a danas zvuči aktuelnije nego ikada, posebno kada se analiziraju rezultati eksperimentalne male mature u Republici Srpskoj.

Najčešće se kao zaključak (ne)učenja, po mišljenju mnogih roditelja, nameće preobuhvatan školski sistem i nastavni plan i program, a nikako to da su djeca "zaluđena" lošim stranama interneta, telefona i ostalih danas popularnih društvenih mreža, koje im otupljuju um. Moguće je da naše školstvo jeste opširno te da su učenici opterećeni obimnim nastavnim gradivom, ali istina je i da nastavnici premalo prostora ostavljaju za dublje razumijevanje, primjenu znanja i razvoj logičkog razmišljanja. Upravo tu nastaje problem, jer mnogi znanje, koje bi trebalo da im služi kroz čitav život, naravno ukoliko planiraju da ga nadograde, usvajaju napamet te ga brzo zaborave, bez povezanosti sa stvarnim životom i praktičnim situacijama.

Prema podacima Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske ove godine na polaganje eksperimentalne mature iz srpskog jezika pristupilo je 98,46 odsto, odnosno provjeri iz jezika bošnjačkog naroda 98,82 odsto učenika koji izučavaju ovaj jezik u osnovnim školama u Republici Srpskoj. Provjera iz matematike je realizovana za 98,22 odsto učenika. Prosjek koji su učenici ostvarili na republičkom nivou iznosi 59,86 odsto iz srpskog jezika, 52,02 odsto iz jezika bošnjačkog naroda, dok je iz matematike prosjek znanja 40,80 odsto.

Analizirajući ove podatke vidimo da posebno zabrinjavaju rezultati iz matematike, koji tradicionalno pokazuju najniži nivo postignuća. To ukazuje da učenici ne razvijaju u dovoljnoj mjeri analitičko i logičko razmišljanje, što je jedna od ključnih kompetencija savremenog obrazovanja. Ovo je jedan od razloga zbog kojeg stručnjaci godinama upozoravaju na to da nastavni plan i program treba da bude reformisan u pravcu smanjenja obima gradiva i većeg fokusiranja na funkcionalno znanje. To podrazumijeva više zadataka koji zahtijevaju razumijevanje, analizu i primjenu, a manje reprodukciju činjenica.

Eksperimentalna mala matura upravo bi trebalo da bude signal obrazovnom sistemu u kojem pravcu treba ići dalje. Ukoliko želimo generacije koje će moći da rješavaju probleme, a ne samo da ponavljaju naučeno, neophodno je ozbiljno preispitati postojeće nastavne planove i način rada u školama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.