Prolazno vrijeme

Tačno smo na pola tekuće godine. Šest mjeseci je prošlo, šest mjeseci je pred nama. Velike su vrućine pa pomalo rashlađuje i pomišljanje na zimu. Polovina nekog perioda priziva metaforu "prolaznog vremena", jednog fenomena iz televizijskih prenosa alpskog skijanja. Na jednoj ili više tačaka staze prije samog cilja, ali obično na polovini staze, izmjeri se trenutno vrijeme takmičara da bi se utvrdilo koliko dobro je odvezao dotadašnji dio trke. To mjerenje se naziva "prolaznim vremenom".

Svako ko je gledao više od pet trka alpskog skijanja dobro zna da je prolazno vrijeme više nego varljiv indikator. Mnogo puta oni koji prođu jako dobro na prolaznom vremenu, s ciljem ne budu ni blizu tako dobri, isto tako, oni koji budu loši, mogu jako dramatično da poprave svoj rezultat u donjem dijelu staze. Nije to pretjerano različito od mnogih drugih sportova. Komotno smo zapravo mogli reći prvo i drugo poluvrijeme, samo se, eto, ne bismo sjetili zime, no barem se sjetiti zime ovih vrelih dana nije nevažno.

LOKALNI KONTEKST

I na prolaznom vremenu godine, kao i uoči nje, znamo: ključni politički događaj u Bosni i Hercegovini 2026. su oktobarski opšti izbori. Kad je riječ o prognozama, teško da se nešto fundamentalno promijenilo u proteklih šest mjeseci. Što se tiče bošnjačkog "bloka", sukob će se jasno voditi između "trojke" i SDA (uz satelite koje imaju obje strane). Dinamika pomalo podsjeća na Srbiju iz 2012. Na sličan način na koji je dio srpskog elektorata bio razočaran bivšim DOS-om, postoji razočarenje sarajevske javnosti učinkom "trojke". To ne znači da će razočarani automatski glasati za SDA, ali za SDA je vjerovatno dovoljno i da se poveća broj apstinenata. Takođe, SDA može računati na jaču mobilizaciju svojih pristalica u odnosu na prethodne izbore. Po mnogo čemu se čini da oni ipak bolje stoje uoči oktobra.

U Republici Srpskoj SNSD se, reklo bi se, dosta dobro "rekuperirao" (rječnikom Ćire Blaževića) prije svega zahvaljujući poboljšanju pozicije na Zapadu. Ipak, to znači da im je uspjeh protiv njihove opozicije zagarantovan. Rječnikom sportske prognoze, tu igra troznak. Na parlamentarnom nivou, najmanja sumnja postoji oko ishoda izbora hrvatskog elektorata u BiH, s tim što pitanje izbora člana Predsjedništva ipak ostaje otvoreno.

E sada, sve te dileme se eksponencijalno uvećavaju kad dođe do potrebe da se stvaraju "transetnička" savezništva. Izuzev političkog aspekta, najveću "vidljivost" postigao je uspjeh reprezentacije BiH u fudbalu, odnosno plasman na završnicu Svjetskog prvenstva kroz baraž. Interesantno je da su reprezentacije koje su takođe stigle do SP-a kroz baraž kap Češka ili Turska ispale u prvom krugu, a Bosna i Hercegovina je ipak prošla. Ta cijela priča, naravno, nije samo sportska, ali nemamo ovdje prostora da analizirano sve njene dodatne valere.

REGIONALNI PRESJEK

Što se regije tiče, u Srbiji još nema termina izbora, ali se o izborima priča dosta više nego u Bosni i Hercegovini. U Srbiji je ključna dinamika još između Srpske napredne stranke i Studentskog pokreta. Smanjila se frekvencija protesta, ali ne i nivo podjela. Suprotno željama potonjih, nije došlo do vidljivije "internacionalizacije" krize, ali desila se čudna eskalacija odnosa Srbije i Crne Gore. Povod je očigledno bila dvadeseta godišnjica referenduma za nezavisnost Crne Gore i posljedična nezavisnost Crne Gore, ali i Srbije. Tim povodom su iz Beograda stizale izjave i neki medijski "probni baloni" koji su u zvaničnoj Podgorici doživljeni neprijateljski. Vrhunac je bio već notorni čarter let Beograd - Tivat, koji, usprkos otkrivenim činjenicama, u određenom aspektu još djeluje kao ne do kraja logično interpretiran potez. U Hrvatskoj je politička situacija u nekom status kvo ključu, mada se intenziviraju signali o nezadovoljstvu pozicijom hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Takođe, i u Hrvatskoj je Svjetsko prvenstvo u fudbalu najvažnija, ne direktno politička tema, ali tamo su rezultati koji su u Bosni i Hercegovini uspjeh već postali navika i očekuje se više. Na kraju, u Crnoj Gori kao da sve nade ulažu u mogućnost skorašnjeg ulaska u Evropsku uniju.

GLOBALNI OKVIR

Rat u Ukrajini traje, reklo bi se, nesmanjenim intenzitetom i niko kao da ne očekuje njegov brzi kraj. I kao da to nije dovoljno za nestabilnost, svjedočili smo brutalnom napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, odnosno Izraela na Liban. To baš nije išlo po planovima napadača, iako su iz početka uspjeli na prvi pogled da politički obezglave Iran. Ipak, Teheran se pokazao kao tvrd orah i u "prolaznom vremenu" djeluje kao da može biti zadovoljniji nego Vašington i Tel Aviv.

U Londonu, tradicionalnom najpouzdanijem savezniku Vašingtonu, nastala je kriza vlasti, usprkos jasnoj parlamentarnoj većini. Ulični nemiri, prvenstveno u Sautemptonu i Belfastu, bazirani na napetostima između migranata i domicilnog stanovništva, odnosno rasnim animozitetima, potpuno mijenjaju političku sliku zemlje. Iako više nije članica EU (usput, tačno je deset godina od "bregzita"), britanska situacija dosta sugestivno skicira i društvenu scenu u drugim zemljama zapadne Evrope. U Njemačkoj je rast vansistemske desnice takođe očigledan. Pokušaji proaktivne spoljne politike ne pokazuju se posebno efikasnim. A lom između Brisela i Vašingtona počeo je da se ukazuje i u Bosni i Hercegovini.

Nova kriza kancelarije visokog predstavnika, koja je došla (ne)očekivano) razotkrila je pukotine koje su do sada vješto prikrivane. Uprkos pokušaju nominalnog otpora osovine Berlin - Pariz, čini se da će preko osovine Vašington - Rim na poziciju Kristijana Šmita doći poznati kandidat iz Italije, iza koga stoje Sjedinjene Američke Države. Uglavnom, Bosna i Hercegovina je tu, kao i ranije kroz istoriju, tek jedan od poligona za odmjeravanje velikih sila. Umjesto da svijest o tome podstakne lokalne aktere za neki pokušaj internog dogovora, svi kao da nastavljaju da se oslanjaju na svoje inostrane mentore i (tobožnju) "veliku braću". Bilo kako bilo, i ostatak "trke" odnosno drugo poluvrijeme tekuće 2026. godine obećavaju ne pretjerano inertan period. Nema garancije da će stvari biti jasnije ni nakon pola godine, ali, eto, neki vremenski markeri moraju da postoje radi ovakve ili onakve inventure. Točkovi se vrte u pozadini, bilans se još pravi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.