PRELAMANjE

"Preko tog postupka Miloradu Dodiku će se vjerovatno prelomiti i sudbina BiH", izjavio je Anto Nobilo, advokat koji je dio tima odbrane predsjednika Republike Milorada Dodika u političkom procesu pred vanustavnim "sudom BiH" u Sarajevu.

Da je politički, potvrđuju i svi u Sarajevu, samo to javno ne govore, jer nisu tako "pametni" i pakosni kao mali Dino i drug mu Avdo, sreski špijun iz Sumnjivog lica. Zapravo to i nije bio nikakav proces, već samo dio političkog progona i hajke na Republiku Srpsku personifikovanu u funkciji predsjednika Republike i ličnosti od najvećeg povjerenja srpskog naroda u BiH. Sve to se dešava u vrijeme prelamanja cjelokupnog svjetskog poretka, odlazećeg zasnovanog na američkoj hegemoniji i multipolarnog na pravu i interesima svakog naroda i svake države. Ishod se zna. 

Da pođemo od kriminalne štetočine korumpirane visokom platom koji je uveo BiH u pogibeljnu avanturu prebacujući težište na pravosuđe koje će rješavati njegove političke brljotine, kaže Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH. A ko je taj, da prostiš Kristijan Šmit? Mnogo je odgovora, a svi se svode na jedno - opasna štetočina. 

Kako se našao u BiH? Ušunjao se nakon što je na sajtu ohr.int objavljeno nepotpisano saopštenje: "Danas su u Sarajevu ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira PIK-a službeno imenovali Kristijana Šmita za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka". 

Ovo nema nikakve veze sa Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 10. jer su samo strane Aneksa 10. mogle kandidovati visokog predstavnika da bi ga potom potvrdio Savjet bezbjednosti UN. Tog njemačkog kandidata Savjet bezbjednosti UN je 22. jula 2021. odbio potvrditi kao visokog predstavnika. Zato Kristijan Šmit po Aneksu 10. nije visoki predstavnik strana-potpisnica. Zato ga Republika Srpska, kao ni Kina i Rusija, kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, ne priznaju za visokog predstavnika. Da bi neko bio imenovan za visokog predstavnika, Savjet bezbjednosti UN bi kao u slučaju jedinog legalnog visokog predstavnika Karla Bilta svojom Rezolucijom objavio da "podržava uspostavljanje visokog predstavnika na zahtjev strana koji će, u skladu sa Aneksom 10. o civilnom sprovođenju Mirovnog sporazuma, pratiti sprovođenje Mirovnog sporazuma i mobilisati i, po potrebi, usmjeravati uključene civilne organizacije i agencije i koordinisati njihove aktivnosti, i daje saglasnost na imenovanje g. Karla Bilta za visokog predstavnika." (Rezolucija SB UN broj 1031. od 15.12.1995). 

A šta može da čini visoki predstavnik strana potpisnica Aneksa 10., a ne nikakve međunarodne zajednice kako se pogrešno i zlonamjerno predstavljaju svi prethodni čije imenovanje nije tražila nijedna strana. Išlo se po inerciji, jer svijet je tada bio takav. Aneksom 10. je ustanovljen visoki predstavnik kako bi "pomogao stranama potpisnicama u njihovim naporima da mobilišu te po potrebi, koordinišu aktivnostima organizacija i agencija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog rješenja". 

Imajući u vidu da je visoki predstavnik samo pomagač stranama, njihov punomoćnik, nisu mu ni dale nikakva ovlašćenja da im bilo šta nameće. Ali na sajtu OHR-a koji je samo servis, služba, osoblje, poslužitelj visokog predstavnika, piše: "Jedan od najvažnijih događaja u procesu provedbe mira bio je sastanak PIK-a u Bonu u decembru 1997. godine. Razrađujući Aneks 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, PIK je zatražio od visokog predstavnika da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine". 

SAMO U BiH

Da poredamo: ovo je samo politička izjava Savjeta za implementaciju mira kao samoizabranog tijela bez ikakvog pominjanja u Dejtonskom sporazumu, pa time i bez ikakvih prava da se miješa u njegovo sprovođenje, koji u svom kominikeu pod tačkom 11.2. "pozdravlja namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlašćenja na terenu u vezi sa tumačenjem Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma sa ciljem da olakša rješavanje poteškoća putem donošenja obavezujućih odluka, kad on smatra za neophodno, o sljedećim pitanjima: a) vremenu, mjestu i predsjedavanju sastancima zajedničkih institucija; b) privremene mjere koje stupaju na snagu kada strane nisu u mogućnosti da se dogovore i koje ostaju na snazi dok Predsjedništvo ili Savjet ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom; c) druge mjere kojima se obezbjeđuje sprovođenje Mirovnog sporazuma u cijeloj Bosni i Hercegovini i njenim entitetima, kao i nesmetan rad zajedničkih institucija. 

Te mjere mogu uključiti aktivnosti postupke protiv lica koja obavljaju javnu službu ili funkcionera koji izostaju sa sastanaka iz neopravdanih razloga ili za koje visoki predstavnik smatra da narušavaju pravne obaveze preuzete Mirovnim sporazumom ili rokove za njihovo sprovođenje". Nema nikakvog ovlašćenja koje je dopisano na sajtu da visoki predstavnik "kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine". 

Da se vratimo Šmitu nepostavljenom i samozvanom visokom predstavniku koji je donio "Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine" i po kojoj "odgovorno lice koje ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koje spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, sprovođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a može mu se "izreći mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti, prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; oduzimanje odlikovanja; zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava" i sve to na period do 10 godina.

Znači, ako Kristijan Šmit kaže da je lijep kao upisan (izraz koji se koristi za natprosječno lijepu osobu) i da se zove Rasim, pa ko to ne poštuje, ide na sud kod Sene da ga osudi na zatvor. To danas, u 21. vijeku ima samo u BiH. Ali da vidimo da li to čak i po dopisanom i falsifikovanom zaključku bonskog PIK-a, može biti "ključni zakon"? Ne može nikako, čak i da je Kristijan Šmit car, kralj, božji izaslanik. Da li je Parlamentarna skupština koja je po Aneksu 4. - Ustavu BiH zakonodavni organ na nivou BiH, na dnevnom redu imala ono što je Šmit nametnuo kao svoj krivični zakon? Nije, jer je to potvrdio Kolegij sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH (Mirza Imamović, Dražen Mustapić, Goran Živković): "Predmetne izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje su objavljene u Službenom glasniku BiH broj 47/23, nisu razmatrane na sjednicama kako Predstavničkog doma tako ni Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH".

VIŠESTRUKO NEPOSTOJEĆI

Dakle, nije ispunjen ni drugi dopisani i falsifikovani uslov za nametanje zakona od strane visokog predstavnika! Zato je "Šmitov krivični zakon" višestruko nepostojeći: po Dejtonskom sporazumu, po Ustavu BiH po kojem je jedina zakonodavna vlast na nivou BiH njena Parlamentarna skupština, ni po Aneksu 10. Aneksu, ni po bonskim zaključcima, a ni po njihovom dopisivanju od strane OHR-a. Kako je onda "tužilaštvo BiH" moglo po nepostojećem zakonu Kristijana Šmita optužiti predsjednika Republike i direktora Službenog glasnika Republike Srpske, kako je "sud BiH" mogao potvrditi takvu optužnicu, a sudija Sena Uzunović suditi i osuditi Milorada Dodika na godinu dana zatvora i prestanak funkcije predsjednika Republike i zabranu vršenja javnih funkcija na šest godina. 

Svima njima je to bio zadatak postavljen od muslimanske strane koja je 1992. godine žrtvovala mir, uvela BiH u građanski rat i izgubila pravo na cijelu BiH. Dobila je pravo samo na Federaciju BiH koju dijeli sa Hrvatima. Presuda "suda BiH" je pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva muslimanske strane. 

Narodna skupština Republike Srpske je po svojoj ustavnoj nadležnosti donijela zakone s ciljem zaštite Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma u kojem piše: "Entiteti i svi njihovi dijelovi će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, koji ima prednost nad onim odredbama zakona Bosne i Hercegovine, kao i ustava i zakona entiteta koje nisu u skladu s njim". Šmitov zakon nije u skladu sa Ustavom BiH. 

A Šmit nastavlja razaranje BiH, pa kaže: "Domaće institucije imaju i sredstva i čvrstu podršku međunarodne zajednice da riješe ovo neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma. Zahvaljujem se i odajem priznanje državnim institucijama koje podržavaju vladavinu prava i brinu za bezbjednost svih građana u BiH". A "tužilaštvo BiH" kao vladavinu Šmitovog prava ekspresno šalje pozive za saslušanje Dodiku, Stevandiću, Viškoviću kao osumnjičenima za rušenje ustavnog poretka po Šmitovoj dopuni Krivičnog zakona BiH. Raspadanje BiH u nastavcima. 

Sarajevski "Dnevni avaz" piše: "Milorad Dodik je osuđen. Osuđen je zbog nesprovođenja odluka Kristijana Šmita. Osuđen je po krivičnom djelu koje uopšte nije postojalo u Krivičnom zakonu BiH prije nego što ga je nametnuo visoki predstavnik. Dakle, možemo zaključiti da je osuđen zbog Šmita. Nijemac je bio spreman da preuzme na sebe osuđivanje Dodika. No, očigledno ne i posljedice do kojih će njegovi potezi dovesti. A posljedice bi mogle biti katastrofalne".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.