Prazna očekivanja

Rijetki su oni koji mjesec ili dva prije "crnog petka" mirno kupe ono što im treba, bez žurbe i adrenalina. Svi ostali, redom, čekaju posljednji petak u novembru, uvjereni da će baš tada uhvatiti popust vijeka. Na kraju razočaranje bude identično cijeni na etiketi, ni marku manje nego prije tri ili šest mjeseci, često i sa velikim crvenim natpisom da je roba "snižena 50 odsto".

Ovogodišnji "crni petak" u Srpskoj dočekao je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji je, bar na papiru, trebalo da zatvori vrata svim lažnjacima i akrobatama sa cjenovnicima.

U teoriji sve izgleda ohrabrujuće. U praksi, stara priča, samo sa novim pravilima koje trgovci već uveliko čitaju kao preporuku, a ne kao obavezu.

Prve kontrole pokazale su da su šeme ostale identične, a to je da se cijene "snižavaju" na nivo od prije godinu dana, artikli prvo tiho poskupe pa se onda "vraćaju na staro", zalihe za akciju postoje samo na papiru.

Sve je to lako izvodljivo, jer inspekcija i dalje ima manje ljudi nego što je potrebno i za redovne, a kamoli za vanredne kontrole. Nedostatak kadra postao je klasično alibi kojim se pravda što manipulatori i dalje prolaze kroz iglene uši. Tamo gdje nema inspektora, samopouzdanje trgovaca raste brže nego promet.

A promet je ove godine zaista eksplodirao. "Crni petak" je, ako je suditi po već objavljenim brojevima, i ove godine napunio tržne centre širom Srpske do posljednjeg mjesta. Samo na "crni petak" ove godine kroz fiskalne kase prošlo je 227,957 miliona KM, za više od 167 miliona maraka više nego lani.

U FBiH broj je još vrtoglaviji, jer su građani za samo jedan dan spiskali više od 263 miliona maraka. Dakle, dok se torbe pune, džepovi građana se prazne rekordnom brzinom.

Brojevi jasno pokazuju ko je jedini pravi dobitnik ove groznice, koja je trajala i tokom vikenda. Trgovci trijumfuju, kase zvone, a povjerenje potrošača polako nestaje kao zalihe na kojima piše "posljednji komadi". Jer pravi popust ne traži se lupom i kalkulatorom. Nije ni normalno da građanin mora da bude forenzičar da bi provjerio da li je zaista uštedio ili je samo brže isplatio tuđu zaradu.

I dok god država svoje zakone drži u fioci, a inspektore na minimumu, "crni petak" neće biti problem jednog dana u godini, biće to stalni podsjetnik da potrošačko pravo ovdje još nema pravog vlasnika. Trgovci će i dalje pisati pravila, a građani će, nažalost, plaćati tuđu matematiku, i to sa osmijehom, uvjereni da su baš oni taj dan "dobro prošli".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.