Posljednja šansa

BiH je školski primjer kolonije u 21. vijeku, a "vlast" u svojim rukama drže diplomate kojima jedino ide od ruke da propovijedaju, gle čuda, principe demokratije i osnovnih ljudskih prava.

Dejtonski mirovni sporazum, dogovoren u SAD u novembru 1995, definisao je unutrašnje uređenje BiH i odnose između Republike Srpske i FBiH bez kojih, vrijedi uvijek podsjetiti, nema ni BiH. Ni "B" ni "i", ni "H".

Međutim, da ne bude mirno u BiH ni nakon proglašenja mira, pobrinuli su se stranci. Da stvar bude gora, u prvim redovima bili su dobrim dijelom i tadašnji moćnici koji su visokom predstavniku dali u ruke moć za koju je svijet bio i zaboravio da postoji. Takozvana bonska ovlašćenja, nazvana po konferenciji u Bonu na kojoj su aminovana.

Ničim izazvana proizvela su neprocjenjivu štetu. Tim antidejtonskim čarobnim štapićem visoki predstavnici su nametali zakone, smjenjivali legalno izabrane zvaničnike jer im se nisu htjeli povinovati, uvodili verbalni delikt.

Kao vijekovima prije, pod plaštom napretka i građenja suživota, a samo su uspjeli da cijelu zemlju opasno približe ponoru. Pogaženi su silni akti, a među njima i oni koji se odnose na međunarodne ugovore na osnovu kojih bi BiH trebalo da bude štićena od strane onih koji se predstavljaju kao njeni zaštitnici i čuvari prava konstitutivnih te onih iz reda ostalih naroda.

Pune tri decenije smo zaglavljeni u lavirintu. U više - manje istom haosu živimo pune tri decenije i ne možemo da skinemo te lance sa sebe.

Razlozi za to su svima dobro poznati, a u novembru ove godine mogla bi da bude otvorena posljednja šansa za BiH da uspije. Da se izdigne iznad suludih domaćih i stranih interesa ili da svi dignu ruku od nje pa kako i šta bude.

Kristijan Šmit, sa pozicije visokog predstavnika bez relevantnog papira u Savjetu bezbjednosti, okrenuo je naopako BiH, a ne samo Srpsku koja je bila meta njemu i njegovim mentorima.

Srpska je samo usljed toga osjetila na svojoj koži sav gnjev tih "savremenih bičeva" i koliko je, zapravo, međunarodno pravo ranjivo. U zavisnosti od toga na kojem meridijanu treba da bude primijenjeno.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u koji su mnogi u svijetu zagledani, ponovo je na potezu. Ponovo na dnevni red dolazi BiH.

Od pregovora moćnika zavisi sudbina OHR kao i odluka o tome da li će i sa kakvim mandatom neki novi diplomata nakon Šmita da zasjedne u fotelju visokog predstavnika.

Eventualna greška, slučajna ili namjerna, bila bi katastrofalna. BiH ne treba tutor, već neko ko će joj pomoći. Prvenstveno da bude popravljeno sve što su takozvane diplomate i njihovi mentori godinama rušili, nastojeći uporno od zajednice sastavljene od dva entiteta i tri ravnopravna naroda naprave državu tako nekih građana.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.