Jovo nanovo

BiH se opasno približava još jednom izbornom danu koji je rezervisan za izbor najvažnijih ovdašnjih političkih figura.

Oni koji se odluče da prve nedjelje u oktobru izađu na birališta ovaj put će birati tri člana Predsjedništva BiH, predsjednika Republike Srpske i dva potpredsjednika, zatim novi saziv Narodne skupštine, poslanike na nivou BiH i Federacije te one u kantonalnim skupštinama u zavisnosti od dijela zemlje u kojem glasaju.

Ovaj oktobar će biti daleko drugačiji nego prethodni, kao što je drugačije i ovo predizborno doba, između ostalog, i zbog silnih kazni koje su otišle na adrese političkih partija i nezavisnih kandidata, a na kojima je potpis Centralne izborne komisije BiH.

A sve to i daleko više je zamutio njemački diplomata Kristijan Šmit dok je bio u fotelji visokog predstavnika u BiH.

Domaći izborni sistem je, naime, u velikoj mjeri plod djelovanja stranaca. Politički lideri su, uz veoma čestu podršku kojekakvih radnih grupa, nekad i evropskih funkcionera, pokušali da postignu dogovor u vezi sa izmjenama i dopunama izbornog zakonodavstva.

Međutim, sastanci su ili propadali ili završavali poznatim riječima da su se dogovorili da će se dogovoriti. Rijetko kada su izašli pred javnost s nekim pozitivnijim stavom, osim u slučaju određenih promjena koje su i sami nazvali kozmetičkim.

Onda je nastupio Šmit. U 2024. godini, šest mjeseci pred lokalne izbore, odlučio je da nametne na desetine odredaba u Izbornom zakonu. Na njegovoj listi su se našla nova pravila za kažnjavanje stranaka u predizborno doba, propisi za biračke odbore, a na ta vrata su nametnute i nove tehnologije.

Moderni uređaji za identifikaciju birača i optički skeneri za brojanje glasačkih listića su isprobani te 2024. godine na određenom uzorku, da bi, gle čuda, odmah iste uveli i podzakonske akte kako bi bili primijenjeni na oko 6.000 biračkih mjesta u BiH.

Kako bi iste bile primjenjive promijenjen je izgled glasačkog listića, a na sve to izmišljen je neki pomoćni list jer imena kandidata više neće biti tamo gdje su oduvijek bili na biračkim mjestima.

A sve to prate brojna nova pravila i pitanja bez odgovora. Kritike na račun CIK-a, i njihova objašnjenja da sve to jeste tako, ali baš i nije.

Predugo se već vrtimo u tom krugu. Nove tehnologije imaju svoje prednosti i mogu biti od velike koristi u izbornom procesu, ali ne kada se guraju na silu. A još manje kada se to želi napraviti preko noći.

Ovogodišnji izborni dan i noć pokazaće sve. I koliko su moderni uređaji dobri i koliko smo mi, kao birači, spremni da iste koristimo kada nam ih ovako, na silu, serviraju kao konačnu odluku. I to u zemlji u kojoj dosta toga mora, kako se kaže, Jovo nanovo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.