Kazne jeftinije od poštenja

Dok svjetska tržišta još pokušavaju da shvate koliko će zaista trajati naftni šok izazvan sukobom na Bliskom istoku, domaći vozači već su dobili svoj odgovor. Ne iz analiza i tržišnih izvještaja, već direktno na pumpama.

Čim su se na televizijskim ekranima pojavile vijesti o ratu i blokadi Ormuskog moreuza, cijene goriva u BiH počele su da rastu gotovo preko noći. Pojedini distributeri podigli su cijene i do 70 feninga po litru, što je povećanje od oko 30 odsto. Toliko brzo da se postavlja jednostavno pitanje: da li je gorivo na pumpe stiglo tankerima iz Persijskog zaliva ili je stiglo – sa televizijskih vijesti?

Jedan ekonomista je to sažeto objasnio: "Distributeri kod nas često podižu cijene gledajući TV." I zaista, izgleda da je upravo tako. Dovoljno je da se na globalnim tržištima pojavi strah od nestašice ili skoka cijena sirove nafte, pa da domaće pumpe reaguju brže od samog tržišta.
Problem je što u tom trenutku za tako naglo povećanje cijena često nema stvarnog osnova. 

Gorivo koje se prodaje na pumpama kupljeno je danima, pa i sedmicama ranije, po starim cijenama. Drugim riječima, cijene na pumpama ne rastu zbog stvarnog troška, već zbog očekivanja – i prilike.

A prilika se rijetko propušta. Strah na tržištu, ogromna potražnja i neizvjesnost u vezi sa ratom na Bliskom istoku postali su savršen izgovor za podizanje cijena. Toliko savršen da se sve češće stiče utisak kako su pojedini distributeri već napravili jednostavnu računicu - isplativije je platiti kaznu nego raditi po propisima. Jer propisi postoje. 

Marže su propisane, kontrole su najavljene, a kazne nisu zanemarive. Ali kada se uporede sa profitom koji se može ostvariti naglim skokom cijena, izgleda da nekima taj rizik nije preveliki. To što će to izazvati lančani efekat, nikoga ne brine. 

I tu dolazimo do zanimljivog paradoksa. Dok su cijene na pumpama rasle munjevitom brzinom, svjetsko tržište već je počelo da se uslovno rečeno smiruje. Nafta je, nakon naglog skoka, u jednom trenutku pala i do deset odsto na berzama. To je normalna tržišna reakcija – panika prvo podigne cijene, a onda se one koriguju.

Sada ostaje pitanje koje mnogi vozači postavljaju: da li će se taj pad vidjeti i na pumpama? Ako sudimo po dosadašnjoj praksi, odgovor nije baš ohrabrujući. Cijene kod nas imaju neobičnu naviku - rastu brzo, a padaju sporo. Efekat – raketa i perje. Ponekad toliko sporo da se stekne utisak da se berzanske table gledaju samo kada pokazuju rast.

Zato se s pravom može postaviti pitanje - ako su distributeri cijene podigli gledajući televiziju, da li će ih sada sniziti kada su nafta i berze krenule nadolje – ili su u međuvremenu jednostavno ugasili TV?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.