Kad rikne skener

Žarko Marković
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Žarko Marković Foto: Glas Srpske | Žarko Marković

I dok jedni odbrojavaju dane do 4. oktobra, kada bi na izborima u BiH prvi put trebalo da budu upotrijebljeni skeneri, drugi tvrde da će upravo upotreba tih mašina izazvati haos, kolaps i frku na biralištima, što će sve skupa dramatično uticati na cijeli proces, kako tokom samog glasanja, tako i nakon zatvaranja birališta, kada počne prebrojavanje.

I jedni i drugi pripadaju ovdašnjem političkom spektru pa i jedni i drugi imaju vlastite razloge zbog kojih zastupaju i plasiraju te stavove.

Ali, da se na trenutak manemo i jednih i drugih i malo pažnje posvetimo trećima - onima koji će tog 4. oktobra (ako tog dana uopšte izbora i bude) biti korisnici modernih tehnologija nabavljenih u sadejstvu Kristijana Šmita, Centralne izborne komisije i firme koja je pod sumnjivim okolnostima dobila posao nabavke. Riječ je o građanima, biračima, dabome.

Opšte je poznata stvar da je CIK jedna od najtromijih institucija u zemlji, a biti među prvima u toj kategoriji nije nimalo lako, jer je konkurencija žestoka. Tokom proteklih godina i decenija, nakon svakih izbora, svi izabrani kandidati su već uveliko kovali planove kako će se uvaliti na dobro plaćene pozicije na svim nivoima, a da sam CIK nije bio ni blizu objave rezultata. Komplikovane procedure i složenost nivoa vlasti nije nikakvo opravdanje za činjenicu da je CIK zvanične rezultate, po pravilu, godinama unazad, objavljivao uvijek posljednjeg dana u zakonu predviđenom roku. Spori su bili čak i nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike, iako je te listiće bilo prilično jednostavno prebrojati.

I takav spori i tromi CIK se, pod Šmitovom palicom, upustio u proces čije bi finale trebalo da gledamo 4. oktobra, a koji podrazumijeva montiranje i primjenu skenera na više hiljada birališta širom zemlje, dakle, od užih gradskih jezgara i urbanih sredina pa sve do Visigaća kod Milića, Zlosela blizu Kupresa ili Čekrčića nadomak Visokog. Niko živ danas ne zna kako će izgledati glasanje na svim tim biračkim mjestima, i tamo gdje postoji 4G signal mobilne mreže, a i tamo gdje ga uopšte nema, a koliko god bili razvijeni ovdašnji telekom operateri i koliko god dobiti imali, a imaju je pozamašnu, u BiH i dalje postoje područja bez signala, gdje bukvalno bivate odsječeni od civilizacije. I tu, u takvim područjima, prosječan politički odlično osviješten birač, će biti prinuđen da listić provlači kroz neku mašinu, koja neće moći uredno da rezultuje njegov glas ukoliko ga nije dao po strogo predviđenim pravilima, posebnim flomasterom, u posebnom polju i ne više "iksom" nego bojenjem odgovarajućeg kružića. Tako će se listići pretvoriti u bojanke, a šlag na tortu su posebna fascikla i priručnik sa imenima kandidata, jer će na samom listiću biti samo brojevi, što bi u praksi moglo da znači da se većina kandidata u predstojećoj kampanji neće predstavljati imenom i prezimenom nego rednim brojem, što opet može da dovede do niza komičnih situacija, kako u kampanji tako i na sam dan izbora.

Članovi CIK-a ovih dana pokušavaju da nam objasne da će sve teći kao "po loju" i da nemamo razloga za brigu, pružaju dodatna tumačenja, zalaze u finese, ali niko ne odgovara na jedno prosto pitanje - šta će se desiti ako na biralištu nestane struje, bude isključen internet ili, "rikne" skener. Da li će se proces glasanja produžavati, koliko dugo sve to može trajati, kako će se to odraziti na objavu rezultata i slično...

Zakonski rok za objavu rezultata je mjesec dana od dana izbora i, kako je već navedeno, obično je bivao ispoštovan baš posljednjeg dana. Sada, umjesto da bude pojednostavljeno, izgleda da će stručnjaci iz CIK-a sve zakomplikovati do mjere da će im za objavu rezultata biti potrebna dva ili čak tri mjeseca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.