Godina iza, godina ispred

Fraza "naknadna pamet" je često polupogrdna i ironična. Ipak, u mnogo čemu jedina moguća pamet je upravo naknadna, osim ako ne tripujemo da smo proroci i vidovnjaci. Čak i kod dobrih prognozera, pitanje je koliku ulogu imaju pronicljivost i dobri uvidi, a koliku slučaj i sreća.

U ovo kalendarsko vrijeme, kad jednu godinu ispraćamo, a drugu dočekujemo, susreću se naknadna pamet i pokušaji prognoziranja. Sumiramo jednu godinu, onu koja se završava i najavljujemo, na neki način, iduću, onu o kojoj unaprijed realno znamo vrlo malo, ali ponešto ipak, sa izvjesnom vjerovatnoćom, znamo. Iza nas je 2025, a ispred nas 2026. Da vidimo, dakle, šta je donijela prethodna godina i da pokušamo vidjeti šta donosi naredna.

• PROTESTI I PROCESI

Kad je o Srbiji riječ, godinu su presudno obilježili protesti i čitav niz kolateralnih procesa koji su išli pod ruku s njima ili se javljali njima u kontru. Istini za volju, protesti su počeli još one tamo godine, 2024, dakle, ali malo ko je uoči 2025. očekivao da će oni trajati toliko dugo i da će se toliko, kako se to kaže, intenzivirati. Čini se da je ključni okidač bilo nasilje, odnosno jedan vrlo konkretan incident kada su aktivisti vladajuće Srpske napredne stranke polomili vilicu jednoj novosadskog studentkinji. Nakon toga kreće ona niska velikih protesta na svake dvije nedjelje: prvi februar kad se navršilo tri mjeseca od pada nadstrešnice, petnaesti februar na Sretenje, prvi mart kad su se navršila četiri mjeseca od pada nadstrešnice te naposljetku petnaesti mart koji se pokazao kao najveći skup u istoriji Srbije. Takođe, geografija protesta je bila programski razuđena, u četiri najveća grada u Srbiji, i to ovim redoslijedom: Novi Sad, Kragujevac, Niš te napokon Beograd. Svuda je, međutim, jedan od ključnih aspekata bio dolazak ljudi, naročito studenata, iz svih krajeva Srbije, a ti svojevrsni "hodočasnici" često su pješačili desetine i stotine kilometara. U tih šest nedjelja, odnosno mjesec i po dana, protestna energija je bila na vrhuncu. Po nekoj ironiji, međutim, baš dok je bila najjača, energija je bila najmanje kanalisana. Stoga je i bilo moguće da poslije najvećeg skupa u istoriji Srbije, pravih posljedica po vlast zapravo i ne bude. Čak ni pompa oko "zvučnog topa" nije napravila pravu "intervenciju u stvarnost".

• ODOZDO ILI ODOZGO

Tih prvih mjeseci studenti su se jako pažljivo čuvali svake personalizacije protesta. Takođe, bježali su od toga da ih se povezuje sa opozicijom. Insistirali su da nemaju dnevnopolitičke, nego principijelne zahtjeve. Vlast je insistirala na narativu o "obojenoj revoluciji" finansiranoj spolja, dok su iz redova studenata insistirali na konceptima plenuma i "direktne demokratije". Stvorila se dilema da li su protesti krenuli "odozdo" ili njima rukovodi neko "odozgo". Na tragu iskustava iz drugih zemalja, gdje su slični protesti najveći rezultat postizali simboličkom aproprijacijom nekog važnog prostora u centru glavnog grada (najpoznatija paradigma je kijevski takozvani Majdan), vlast je odigrala potez bijelim figurama "zauzimanjem" Pionirskog parka i prostora ispred zgrade (Savezne) Skupštine. Tamo podignuto šatorsko naselje iz opozicionih redova pogrdno su prozvali "Ćacilendom", a vlast opet na poznat način tu uvredu pokušava prihvatanjem pretvoriti u mjesto ponosa. O samom konceptu "ćacija" pisalo se dosta, iz različitih perspektiva, a ovdje nemamo prostora da se time bavimo. Vrijedi ipak reći da se vlast koja je u nekim trenucima ponekom izgledala grogirano uspjela oporaviti. Dobra ilustracija toga su lokalni izbori u pet-šest opština koje je SNS listom dobio. To su uglavnom male sredine i nisu nužno indikativne za nivo cijele Srbije, ali nisu ni zanemarive. Nekoliko mjeseci poslije petnaestog marta iz studentskih redova su krenuli pozivi na što brže vanredne izbore, ali vlast je sada u stanju da te pozive što dezavuiše, što direktno ignoriše. Ipak, Aleksandar Vučić je najavio da će se izbori desiti prije zakonskog roka koji pada s kraja 2027. i da će se održati tokom naredne, 2026. Mnogi analitičari tvrde da će ti izbori biti spojeni s predsjedničkim izborima, gdje se kao jedno od ključnih pitanja postavlja ko bi mogao da bude kandidat vladajuće koalicije za tu poziciju pošto sam Aleksandar Vučić više nema mogućnost kandidature.

• IZBORI SA OBJE STRANE DRINE

Kao rezultat sudskog procesa koji se pred njim vodio i završio na Sudu BiH pravo kandidature na izborima koji se u BiH redovno održavaju u oktobru 2026. nema ni Milorad Dodik. Slično Vučiću, ni on u redovima sopstvene stranke nema jasno profilisanog "nasljednika". Neočekivani ovogodišnji prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj, na kojima je kandidat SNSD-a bio Siniša Karan koji je tijesno pobijedio SDS-ovog Branka Blanušu, šalju ambivalentan odgovor na pitanje da li je upravo Karan najizgledniji kandidat vlasti za redovni četvorogodišnji mandat. Bilo kako bilo, Milorad Dodik je i tokom 2025. bio političar koji je dominantno određivao trendove i u BiH u cjelini i u Republici Srpskoj. S jedne strane, neki su u sudskom procesu vidjeli posljednje poglavlje njegove političke karijere, s druge strane činjenica da je i formalno ostao na čelu svoje partije, a s druge povlačenje američkih sankcija su indikatori toga da je ovo prije svojevrsna pauza nego svršetak. Uglavnom, kako sada stvari stoje, djeluje da će glavni društvenopolitički događaj u idućoj godini sa obje strane Drine biti izbori. Što se tiče Srbije, Vučić je govorio ili o maju ili o decembru, s tim što druga opcija iz niza razloga djeluje realističnije. Ako bude tako, već od kraja ljeta i rane jeseni kreću kampanje i drugi dio godine biće sav u izbornom znaku. S druge pak strane, ako je nešto karakteristično za našu epohu, onda je to sveopšta nepredvidivost. Ona ima veze s lokalnim faktorima, ali još mnogo više sa globalnim. Tako da može doći do situacije u kojoj sami izbori, ako ih bude, kako je očekivano, neće biti pretjerano bitni. Ipak, da ne završavamo sa onom najbanalnijom i najblesavijom "prognozom", onim notorno famoznim "vrijeme će pokazati". Po nekim rendom varijacijama nije sasvim nerealno da poslije jedne "vanredne" nastupi jedna "redovna" godina. Možda u njoj neće biti toliko nepredvidivosti i neočekivanosti, a možda je to i najoptimističnija ocjena koju je moguće racionalno dati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.