Epidemija sporova

Banjaluka je trenutno suočena s haosom u odvozu smeća, a pravi krivci nisu građani koji uredno ostavljaju otpad i plaćaju ne tako male račune za tu uslugu, već nesposobnost nadležnih da riješe problem koji traje duže vrijeme i čiji korijen seže u prošlost i neki bi rekli sumnjivu privatizaciju.

Konflikt između preduzeća "Dep-ot" i "Čistoće", uz ne baš adekvatnu reakciju grada, stvorio je situaciju u kojoj se grad doslovno guši u smeću, a epidemija postaje realna prijetnja. Građani skoro svuda po Banjaluci ostaju s prepunim kontejnerima i gomilama smeća oko njih. Zapanjujuće je to da nadležni iz "Dep-ota" i "Čistoće" umjesto da riješe problem, sve više koriste sudske sporove i prebacivanje odgovornosti, dok se smeće i potencijalne zaraze gomilaju. Usljed nesuglasica i štrajkova, deponija u Ramićima radi skraćeno, nakon čega je i odvoz smeća postao daleko od efikasnog.

Nadležni za odvoz smeća u "Čistoći", koji se spore sa "Dep-otom" zbog zemljišta, skraćen rad konkurenta odmah su iskoristili  da opravdaju svoj (ne)rad i potez kojim žele da vrate svoje zemljište, ali sve ispade na uštrb građana. Iako je Štab za vanredne situacije donio naredbu da "Dep-ot" počne s radom u punom kapacitetu, situacija na terenu nije ni izdaleka zadovoljavajuća. Odvoz smeća nakon toga je počeo, ali puževim korakom i nadležni prazne samo kontejnere, dok smeće oko njih ostaje kao vidljiv spomenik rezultata sudskih sporova i inertnosti nadležnih.

Prepuni kontejneri, mini-deponije u svim banjalučkim naseljima svakako nisu slika koju želimo da šaljemo u svijet. Građani prepričavaju da je stvarni  problem u tome ko će dobiti mjesto direktora "Dep-ota" i vrijedno zemljište, a za građane nikoga nije briga. Problem je i 49 radnika deponije, na čiji budžet će oni pasti. Međutim, ovaj problem nije samo tehničke, već i moralne prirode i moramo da se zapitamo kako je moguće da zbog spora između gradskog i privatnog preduzeća i 49 radnika deponije čitav grad pati? Niko ne postavlja pitanje da li su interesi građana na prvom mjestu, ili se nadležni bore samo za vlastite pozicije i sudske presude? Niko se danas i ne pita kako je i kada privatizovana "Čistoća" i da li je uopšte normalno da firme koje se bave uslugama održavanja grada budu privatne i da pri tome ne odgovaraju nikome, dok uredno znaju slati građanima račune.

Banjaluka ima oko 30 odsto akcija u preduzeću "Čistoća" te je i vlasnik "Depota", ali kao da se ništa ne pita. Čini se da nadležni ne žele da presijeku ovaj problem u korist građana. Umjesto da se ozbiljno bave interesima Banjalučana, oni dopuštaju da sporovi o tome ko će kontrolisati zemljište i ko će plaćati radnike zarobe sve nas. Da parafraziram poznatog filozofa - kada se društvo zaboravi na svoje dužnosti, tada postaje samo slika samog sebe, u kojoj svi očekuju da neko drugi riješi njihove probleme, dok se svijet oko njih urušava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.