Ekonomski izazovi

Najnoviji ekonomski pokazatelji iz Republike Srpske su poput zagonetne slagalice. Na jednoj strani rast izvoza u prva četiri mjeseca od 6,2 odsto, što je obećavajuće, ali s druge strane industrijska proizvodnja pada i smanjuje se broj zaposlenih. Ovakva podijeljenost, po svemu sudeći, krije duboke probleme sa kojima se već neko vrijeme bori domaća privreda.

I te kako je pozitivna vijest da je izvoz krenuo ulaznom putanjom, naročito u kontekstu uvoza koji je sporije rastao i dugoročnih ciljeva koji se odnose na veću pokrivenost izvoza uvozom.

Na osnovu ovih brojeva stiče se utisak da je spoljnotrgovinski bilans na putu blagog oporavka, što je vitalno za ekonomsku stabilnost, ali spoznaja da kičma realnog sektora istovremeno posrće gasi svaku nadu za bolje poslovanje domaće ekonomije.  Optimizam splašnjava kada se zagrebe ispod površine najnovijih makroekonomskih pokazatelja. Pad industrijske proizvodnje u maju za 13,8 odsto u odnosu na april ove godine alarmantan je signal koji ukazuje na usporavanje realnog sektora.

Kada se tome dodaju tvrdnje privrednika da se ekonomskim izazovima ne nazire kraj, jasno je kuda bi sve ovo moglo da vodi.   

Smanjenje fizičkog obima proizvodnje direktna je posljedica tanke potražnje na ino-tržištu za proizvodima iz Srpske, zbog čega su preduzeća suočena za ozbiljnim zalihama, odnosno punim skladištima robe za koju nema kupaca. Ovakva situacija zasigurno ukazuje na potrebu za dubljom analizom i strateškim promišljanjem o budućnosti domaće ekonomije. Disbalans između rasta izvoza i pada industrijske proizvodnje je crveni alarm i znak da moramo prestati da se oslanjamo na stare obrasce. Korijen problema je, tvrde privrednici, u nedostatku raznovrsne ponude iako Srpska s obzirom na resurse može imati daleko veću paletu izvoznih proizvoda, ali i činjenici da se oslanjamo na uvoz svega i svačega. 

Godinama govore da fokus mora biti na stvaranju novih vrijednosti, umjesto oslanjanja na izvoz sirovine ili polugotovih proizvoda. Iako to predstavljaju kao ključ za  dugoročni prosperitet, u realnosti se malo toga preduzima i mijenja. 

Možda je jedno od mogućih rješenja snažnije podsticanje proizvodnje u sektorima sa dodatnom vrijednošću koji koriste domaće resurse. Treba podrobnije analizirati i uvozne proizvode koji se mogu nadomjestiti domaćom proizvodnjom kako bi se smanjila uvozna zavisnost. 

Rast izvoza je dobar pokazatelj, ali samo ako je praćen snažnim realnim sektorom koji stvara radna mjesta i doprinosi opštem prosperitetu. Bez toga, opasnost od stagnacije i daljeg usporavanja privrednih aktivnosti vrlo je realna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.