Dupli posao

BiH, tradicionalno, iz godine u godinu pokazuje da ima političku scenu na kojoj je nemoguće jedino da svi budu u saglasnosti o određenom pitanju, a sve ostale opcije su isprobane, pa šta bude.

Iako se u prvi mah činilo, tamo krajem 2022. godine, i inače brže nego ikada, da će novi partneri uspjeti da urade ono za šta su i izabrani, pokazalo se da su još brže pali. Prve varnice su se pojavile brzo, ali i dalje je postojala nada će kroz svojevrsne međustranačke radne grupe ovaj put, za promjenu, uspjeti da prevaziđu razlike, postignu kompromis i krenu naprijed. Ne samo kada je u pitanju takozvani evropski put, o kojem svi pričaju, nego i ovaj domaći put koji je daleko važniji, a zapušteniji.

Kako su dani odmicali sve je upućivalo na to da će novi partneri uskoro da postanu stari. I puklo je. Početkom ove godine kada je počela odmazda prema kadrovima SNSD-a u institucijama vlasti na nivou BiH, iako su i tada kao i danas znali da ta stranka ima tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. A ne samo da im je bila poznata ta brojka, nego su vrlo dobro znali šta to znači u praksi.

I tako smo dan po dan postali zarobljenici sopstvenih pravila i moći. Dok su jedni "napadali" tvrdeći da sada imaju veću parlamentarnu snagu, drugi su se "branili" tvrdnjama da oni štite većinsku volju birača i ustave i tako dođosmo na prag 2026. koja će, po kalendaru, biti ponovo posebna godina. Jer je njena jesen rezervisana za redovne opšte izbore, a to znači i da će mjeseci do početka predizborne kampanje biti upravo u tom znaku – borbe za glasove na ovaj ili onaj način. Ko kakav put izabere.

Neki pravci su se već iskristalizovali.

Bošnjačke partije koje još participiraju u vlasti, sa opozicijom iz Srpske, koja je jednom nogom u vlasti, već polako grade svoj pravac za koji uglavnom koriste ono što bivši partneri, ali još zvanični na papiru, ne uspijevaju da usvoje u Savjetu ministara BiH.

To se pokazalo na primjeru formiranja kancelarije glavnog pregovarača sa EU, a potom i dva zakona - o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Sudu BiH koji su ekspresno upućeni u proceduru u Predstavničkom domu na nivou BiH. Sličan primjer je i sa prijedlozima zakona o državnoj imovini kao i onim koji se tiče izbornih pravila.

Činjenica jeste da svaki poslanik ima pravo da predlaže određeni zakon, ali je isto tako i činjenica da je obaveza svih da razgovaraju, pregovaraju i da za građane ove zemlje, bez obzira na kojem njenom pedlju bili, dogovore i potpišu one najbolje. One koji danas, sutra ili prekosutra, pa i deceniju, neće biti kamen spoticanja zbog sumnje da kriju u sebi prenos nadležnosti ili alat za preglasavanje jednog narod od strane drugog.

Ali, naši izabrani su odlučili da rade dupli posao, a da ni onaj osnovni nisu shvatili ozbiljno. Baš kao i Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.