Diploma bez garancije

Stare generacije često znaju da preuveličaju stara dobra vremena sa ovim koje trenutno proživljavamo. Ipak su bar u jednom u pravu, diploma je u "ono doba" bila karta za sigurnu budućnost, a danas je, uglavnom, samo ulaznica u red na birou.

Koga više čudi podatak da u Republici Srpskoj više od 5.500 visokoobrazovanih ljudi čeka posao? Vjerovatno nikog, a najmanje je iznenađeno onih 400 sa master diplomom koji, takođe, još uvijek traže zaposlenje. To više nisu izolovani slučajevi niti "pogrešni izbori pojedinaca", nego obrazac koji se ponavlja godinama.

Očigledno je problem u sistemu, a sistem niko ne bi da mijenja. Na tankom ledu su ekonomisti, pravnici, finansijski radnici, pa čak i informatičari koji su često pominjani u kontekstu "sigurice" kad je radni odnos u pitanju. Paradoks je očigledan, nikad više diploma, a nikad manje radne sigurnosti.

Ako bismo secirali problem u kratkim crtama jasno je da proizvodimo kadrove za tržišta u kojima za njih nema mjesta. Ekonomista ima više nego ekonomije, a pravnika više nego pravde. I onda se dešava da diplomirani ljudi rade poslove za koje nisu školovani, a firme istovremeno ne mogu da pronađu radnike za konkretne i praktične poslove. U prevodu, tržišni haos i miješanje baba i žaba.

Nekad smo birali fakultet pa posao, danas posao bira nas, ako nas uopšte izabere. Traže se vještine, iskustvo i snalažljivost. A mi i dalje guramo generacije u sistem koji ih priprema za tržište koje više ne postoji.

Zato nije problem u tome što ljudi neće da rade, nego što sistem uporno proizvodi zanimanja koja ne može da podnese. To je sistemska greška, a ne individualni neuspjeh.

Ovo, naravno, nije nova tema i o rješenjima su raspravljali mnogi, od struke do odgovornih lica, ali izostaje odlučnost da se ona sprovedu. Upisne politike moraju pratiti realne potrebe tržišta, a ne interese fakulteta. Obrazovanje mora biti povezano s praksom, ne samo s teorijom.

Naša najveća greška je to što smo kolektivno uvjereni da je obrazovanje cilj sam po sebi. Ona roditeljska "završi fakultet i budi svoj čovjek", ma koliko bila dobronamjerna, suštinski je pogrešna jer diploma treba da bude sredstvo. A kad to sredstvo ne vodi do zarade i normalnog života, ljudi vrlo brzo počnu da traže druge ekonomije, često van granica zemlje.

Zato i šest hiljada visokoobrazovanih na birou nije samo statistika već krajnje upozorenje da je davno probijeno dno. I pitanje koliko ćemo još dugo ignorisati očigledno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.