Dmitrović: Grmoja proziva Srbe za navodne zločine, a klanja se ustašama

SRNA
Foto: arhiva

BEOGRAD- Ministar za brigu o porodici i demografiju Srbije Ratko Dmitrović ukazao je danas na činjenicu da Srbe, Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića za navodna zlodjela proziva potpredsjednik "Mosta" Nikola Grmoja, koji je prije nekoliko godina otišao u Blajburg i poklonio se sjenima ustaša, zajedno sa dvojicom prvaka svog pokreta.

Dmitrović smatra da bi, da ima pravde, opštine Glina, Gospić zbog zločina u Jadovnu, i Jasenovac zbog svega što se dešavalo u logoru smrti, odavno imale specijalni status, koji bi garantovao da tu ne smije da se mlatara ustaškim simbolima ili bilo čime što asocira na NDH i jezive zločine izvršene u ustaškoj tvorevini.

"To bi se odavno desilo da je poslije Drugog svjetskog rata bilo Srba u vlasti u Jugoslaviji, a ne komunista koji su betonirali jame i skrivali zločine, vještački ih nivelišući da bi izjednačili ustaše i četnike, što je apsolutno neodrživo, jer je to jedna od najvećih komunističkih podmetačina", rekao je Dmitrović.

Komentarišući izjavu Grmoje da Vučić treba da odgovara za poruke koje je tokom rata izrekao u Glini, Dmitrović je ocijenio da Hrvati mogu da rade šta hoće, jer imaju Njemačku kao svog velikog zaštitnika, zbog čega posežu i za nevjerovatnim argumentima, a jedan do njih vezan je i za Vučićev govor.

"Vučić je tada poručio da ustaše ne smiju da budu u tom mjestu, a i ja to sada kažem, jer je u Glini na Svetog Iliju 1941. godine počinjen jedan od najstravičnijih zločina u istoriji čovječanstva - po broju ubijenih, načinu i mjestu gdje je zločin počinjen, a to je glinska crkva, gdje su Srbi ritualno ubijani", rekao je Dmitrović za Televiziju "Pink".

On je ukazao da je na mjestu pokolja u Glini tek 10 godina poslije Drugog svjetskog rata i nakon velikog otpora tadašnjih hrvatskih funkcionera napravljen spomen-dom, koji je nakon "Oluje" srušen i zamijenjen Hrvatskim domom. "Takve stvari čoveka zdravog razuma samo mogu da šokiraju i to pokazuje da je riječ o zločinu u kontinuitetu", ocijenio je Dmitrović.

On je rekao da ga zato ne iznenađuju reakcije iz Hrvatske na podizanje prve optužnice za zločine nad Srbima u "Oluji", koja tereti četvoricu hrvatskih oficira za masakr 13 srpskih civila na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u Svodni kod Novog Grada, počinjen u avgustu 1995. godine. "Ubijanje Srba se ne računa ni u Hrvatskoj, a ni u Evropi. Nekadašnji hrvatski državni tužilac je još devedestih rekao da je u odbrambenom ratu sve dozvoljeno, pa i činjenje zločina i to je postao njihov državni stav", istakao je Dmitrović.

Prema njegovim riječima, otuda potiče hrvatsko iščuđavanje kako to Srbija sada diže optužnice protiv Hrvata i nazivanje tog poteza skandaloznim i sličnim kvalifikacijama. "Optuženi se prave da ne znaju o čemu se radi. Zna se, kao što se zna i ko je nekoliko puta oskrnavio krst na Petrovačkoj cesti, gde su izbeglice u koloni likvidirane iz aviona“, naveo je Dmitrović.

Podsjetivši da se čekalo gotovo tri decenije da Tužilaštvo Srbije podigne prve optužnice za "Oluju", on je ocijenio da je jedan od uzroka i to što Skupština Srbije nikada nije usvojila rezoluciju koja bi definisala šta se tokom rata devedestih dešavalo u Hrvatskoj. "Ni Srbi u Hrvatskoj, iako je to razmuljivije, nikada to nisu učinili.

Na taj način su mogli da izbegnu poziciju građana drugog reda, koji se na pomen priče o ratu ućutkuju i nazivaju zločincima koji su napali Hrvatsku", zaključio je Dmitrović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana