MOLITVE I MOLBE - Smrt kakvu niko nije mogao ni da zamisli

PATRIJARH SRPSKI PAVLE
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: MOLITVE I MOLBE - Smrt kakvu niko nije mogao ni da zamisli

Mi ovdje stojimo pred grobnicom naših braće i sestara, pred kostima stotina i stotina ljudi, žena i nedužne djece koji su prije pedeset godina osuđeni na smrt takvu kakvu niko nije mogao zamisliti i zbog krivice koju samo neljudi mogu izmisliti

Krivica im je bila što se nisu rodili u narodu onih koji su ih ubijali i bacali u jame; što su bili druge vjere i drugog pisma nego oni što su ih na smrt osudili i onih koji su nečovječnu osudu nečovječno izvršavali

*****************************

Kad god se susretnemo sa grobom koga od rodbine, koga poznanika, ili čoveka nepoznatog, nas prožme jeza smrti koja čeka i nas, braćo i sestre. Pa još kad je to grob čoveka i žene koji su na pravdi Boga mučeni i ubijeni, a pogotovo kad je u pitanju dete koje je tek došlo na svet i nije imalo vremena da učini ni dobro ni zlo, a zločinci ga ubili, užas smrti i besmisao života i stradanja nameće se još neposrednije.

A mi ovde stojimo pred grobnicom naših braće i sestara, pred kostima stotina i stotina ljudi, žena i nedužne dece koji su pre pedeset godina osuđeni na smrt takvu kakvu niko nije mogao zamisliti, i zbog krivice koju samo neljudi mogu izmisliti. Krivica im je bila što se nisu rodili u narodu onih koji su ih ubijali i bacali u jame; što su bili druge vere i drugog pisma nego oni što su ih na smrt osudili i onih koji su nečovečnu osudu nečovečno izvršavali.

Ko je te ljude, žene i dečicu, čije kosti leže u ovom kamenom kovčegu, pre rođenja pitao hoće li se roditi kao Srbi, ili kao Hrvati, ili kao Slovenci? Ko je i nama i drugim ljudima u svetu, pre rođenja stavio to pitanje, i čekao naš odgovor pa da se rodimo?

Po kojoj bi to onda bilo pravdi da se nekom upiše u zaslugu što se, hteo - ne hteo, rodio u tome i tome narodu, a drugom, koji se isto tako, hteo - ne hteo, rodio u drugom narodu, to upiše u krivicu, i kao zver uništava u logorima, rekama, bezdanima. Po Božjoj pravdi, i pravdi ljudi Božjih nije, nego po nepravdi ljudi pomračenog uma i savesti, za koje se Sin Božji na Krstu molio: Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine.

 Zemaljsko je maleno carstvo

Kad tako biva u svetu, kako se onda može ostati na ubeđenju da se ne sme pristati na zločin ni za kakav interes i ni po cenu smrti, sem verom: "Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka", osnovanom na nauci Hristovoj da postoji večni Sudija, i Njegov neminovni Sud, da postoji jedan neprolazni svet u koji zločinci i mučitelji nevinih, koga bilo naroda, ne ulaze, nego pravednici i mučenici: Ko moju riječ sluša i vjeruje onome koji me je poslao ima život vječni i na sud ne dolazi, nego je prešao iz smrti u život i onih na drugom mestu: Ne boj se nimalo od onoga što ima da pretrpiš... Budi vjeran do same smrti i daću ti vijenac života. Samo time prevazilazi se i savlađuje se besmisao stradanja, života i smrti i svijet koji sav u zlu leži. Takav stav održati i u ovim nesretnim prilikama, kad se ponovo zaplivalo u mržnju i krv, nije lako, ali je to jedini put dostojan ljudi Božjih. Ovaj se stav ne sme zaboraviti ni onda kad se mora pristupiti odbrani svog obraza i časti, svojih domova i grobova, i odbrani svoga života.

Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve, u tome cilju poziva sve vas, sve nas, "svoju duhovnu decu, pravoslavne Srbe, da u svakoj prilici i neprilici, pa i u slučaju oružanih sukoba širih razmera u našoj zemlji što - ne dao Bog - postupaju u duhu svog istorijskog, svetosavskog i kosovskog opredeljenja, držeći se viteškog čojstva i junaštva. Jer narodu sa tolikim brojem svetaca, mučenika i za Krst časni zatočnika, ne priliči da ikome nanosi nepravdu, a kamoli da ruši nečije bogomolje i svetinje, kao što su to nama činili i čine ljudi bez Boga i duše... U našem kalendaru postoje i sveti ratnici, koji su živote svoje žrtvovali za bližnje svoje. Oni su viteški branili žene i decu, a nisu ih ubijali; nisu skrnavili ili rušili tuđe hramove i svetinje. Oni i danas služe kao primer za sve kojima je Hristova pravda i ljubav skuplja od svega. Čuvajmo, braćo, svoju dušu i svoj obraz"!

Dođoh da vam tu poruku prenesem, i da se sa ovom braćom episkopima i sveštenicima, i svima vama, braćo i sestre, Bogu pomolimo i pedeset godina posle mučeničke smrti ovih mučenika izvršimo nad njihovim kostima opelo, koje im kao mučenicima i hrišćanima pripada. I da se pomolimo Gospodu, njihovom i našem, da njihovim patnjama, suzama i molitvama milostivo pogleda na nas grešne i daruje nam mir na spasenje i dobro naše, i drugih dobronamernih ljudi i svega roda ljudskoga. Ne da podstičem na mržnju i osvetu. Dosta nam je mržnje i zločina, dosta patnje i krvi, ako u nama ima još ičeg ljudskog i hrišćanskog.

A verujem da ima i da će Bog dati da ima, pa zato i sada i svagda: čuvajmo, braćo i sestre, svoj obraz i svoju dušu! Tu poruku opet i opet upućujem i sebi i vama, moleći vam od Boga blagoslov, i mir i pomoć u svemu dobrom, svetom i čestitom. Amin!

(4.8.1991)

Besjeda u Slavonskom Brodu

Vaša Eminencijo, Vaše Preuzvišenosti,

Kad smo se prvi put u ovom svojstvu sreli u Sremskim Karlovcima, nadali smo se da ćemo ovaj naš današnji sastanak provesti u radosti zbog mirnog i razumnog razrešenja političke krize nastale u našoj zemlji. Na našu opštu žalost i nesreću, te se nade nisu ostvarile. Štaviše, za ova gotovo četiri meseca što nas dele od toga sastanka, umesto mira među nama i bratske radosti, iskopano je nekoliko novih grobova da pokriju poginule i Srbe i Hrvate i Slovence. Toliko krvi i suza, toliko ranjenika, uništenih domova, useva, toliko izbeglica bez igde ičega.

Za sve ovo vreme pozivali smo sveštenstvo i verne na usrdnu molitvu Bogu, strogi post, pokajanje, izgonjenje mržnje i evanđeljsko sagledanje svojih slabosti i odgovornosti. Naše molitve i vapaje čuo je svevideći i svemilostivi Bog, ali ih nisu čuli, niti su doprle do uma i srca ljudi koji odlučuju da li će se nastali problemi rešavati mirno i pravedno, na temelju božanskog i ljudskog prava, u čuvanju ljudskih života, u interesu opšteg dobra, ili oružjem i ratom, na opštu nesreću i propast. I eto, sve pod izgovorom visokih narodnih i demokratskih ciljeva, uđosmo u krv, nasilje, uništavanje svega ljudskog i evanđeljskog u nama...

(24.8.1991)

 

 (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.