GEOPOLITIKA SRBIJE - Kraljevstvo Nemanjića moćna srpska država

Aleksis Trud
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: GEOPOLITIKA SRBIJE - Kraljevstvo Nemanjića moćna srpska država

Danak u krvi duboko je potresao srpsko društvo. Svake pete godine sultan je organizovao obavezno regrutovanje dječaka između deset i 25 godina. Procjenjuje se da je oko 200.000 mladih ljudi (dvije do tri hiljade godišnje) tako regrutovano.

Do XVIII vijeka mladići su odvođeni u Carigrad, preobraćani u islam, a da bi se prekinula svaka veza s porodicom, mijenjano im je ime i zabranjen maternji jezik. Ovi mladići činili su elitne jedinice vojske - janičare

***********************

Godine 1169. Stefan Nemanja (1168-1196) primio je titulu velikog župana Raške - jugozapad sadašnje Srbije i Zete - sadašnja Crna Gora... Tri sina Stefana Prvovenčanog - Radoslav, Vladislav i Uroš I - nastavili su da šire teritorije kraljevstva, ali drugim sredstvima. Vodili su politiku venčavanja i diplomatskih sporazuma sa susednim državama. Tako se sin Uroša I, Dragutin, venčao s mađarskom princezom. Kada je abdicirao u korist svog sina Milutina, mađarski kralj Ladislav IV ostavio mu je oblasti Srem i Mačvu, severno od Dunava, kao i Beograd. Milutin je dakle povećao vlast srpske države ka severu, do Dunava. Njegov sin Stefan Dečanski proširuje na jugu nemanjićke teritorije na Makedoniju, definitivno uklanjajući opasnost od Bugara. Godine 1326. posedi Nemanjića protežu se, prema tome, od Dunava do Vardara i od Jadrana do Morave.

Stefan Dušan, najpoznatiji od Nemanjića, koji je vladao od 1331. do 1355, trajno je učvrstio kraljevinu. Iskoristivši propadanje Vizantije, osvojio je Makedoniju, Epir i Tesaliju na jugu, a na severu Srbije došao do Beograda. Godine 1346, u svojoj novoj prestonici Skoplju, krunisao se za "Cara Romeja, Srba, Bugara i Albanaca". Najzad, izdejstvovao je od Vizantije da pravoslavna arhiepiskopija u Peći bude podignuta na rang patrijaršije.

Prosvećena monarhija

Dinastija Nemanjića poznata je po tome što je srpsku srednjovekovnu kulturu podigla na prvorazredni nivo. Broj i graditeljsko bogatstvo izgrađenih manastira, nikada posle nisu dostignuti. Mileševa i Sopoćani u centralnoj Srbiji, Dečani, Peć i Gračanica na Kosovu i Metohiji, kao i Hilandar u Grčkoj, ostaju svedočanstva ove srednjovekovne srpske umetnosti dovedene do najviše tačke. ...

Jedinstvena zbirka zakona koji se odnose na pravo i utvrđuju pravila carskog sistema, ostala je bez takmaca u istoriji južnih Slovena. Isto tako, Nemanjići su znali da koriste rudu zlata i srebra iz Novog Brda (južna Srbija) i Srebrenice (Bosna), što je svuda u Evropi učvrstilo ugled srpskog carskog dvora. Nakon smrti Stefana Dušana 1355. carstvo Nemanjića se dezintegriše. Sin Dušanov, Stefan Uroš IV (1355-1371) nije uspeo da sačuva carevinu svoga oca. Još jednom je stvorena autonomna kneževina Zeta od strane porodice Balšića, sa Skadrom kao prestonicom. Povrh svega, posle građanskog rata između dvorskih kneževa, Lazar Hrebeljanović je osvojio autonomnu teritoriju oko Kruševca, dok se jedan Srbin iz Hercegovine, Vukašin, čak krunisao za kralja. Posle poraza protiv Turaka na Marici, raspašće se srpska država. Nakon poraza na Kosovu 1389. nema više kraljevine, opstaje samo nekoliko kneževina koje plaćaju danak turskom sultanu. Smederevo, poslednje utvrđeno mesto na Dunavu, palo je u ruke Turaka 1459. To je bio kraj srpske srednjovekovne države.

... Poslednji negativni aspekt, sistem devširme (danak u krvi), duboko je potresao srpsko društvo. Svake pete godine sultan je organizovao u određenom broju pašaluka obavezno regrutovanje dečaka između 10 i 25 godina - procenjuje se da je oko 200.000 mladih Balkanaca (dve do tri hiljade godišnje) prošlo kroz ovaj sistem. Do XVIII veka oni su odvođeni u Carigrad, preobraćani u islam i da bi se prekinula svaka veza s porodicom, menjano im je ime i zabranjen maternji jezik. Ovi mladići činili su elitne jedinice vojske - janičare, ili su pak postojali visoki funkcioneri.

Preobraćanje u islam

... Najzad, Otomanska carevina naročito je znala da promoviše veštu politiku društvenog napretka. U Srbiji i Crnoj Gori, kao i u susednoj Bosni, preobraćanje u islam bio je čest slučaj kod seljaka kojima se nudilo sredstvo dolaženja do viših mesta u administraciji i vojsci. Ta nejednakost između novih konvertita i hrišćana s tradicijom, kao i deljenje srpskog stanovništva na sandžake, imalo je uticaja na odnose koje su Srbi imali s turskom vlašću. Turcima je bilo teško da kontrolišu planine, što je dovelo dotle da će Crna Gora ostati tvrđava koja sultanu plaća danak i prima Srbe koji beže od turskog tlačenja. Turci su u stvari držali doline i glavne raskrsnice, pa nije slučajno što su najvažnija preobraćanja u islam zadesila bosanske doline i sandžački koridor. Na visoravnima kakva je Metohija, Turci su podsticali migracije Albanaca koji su im koristili kao pomoćna snaga. To objašnjava činjenicu da je muslimansko stanovništvo ostalo relativno brojno u nizinama Sandžaka i Kosova koje su Srbi ponovo zauzeli 1912; dakle, taj strateški pravac koji nadgleda pristup dolini Morave, bio je u srednjem veku srce srpske kraljevine.

U takvim okolnostima Srbi su pružali otpor na različite načine. Prva pobuna bila je 1594. u Banatu, turskom delu Vojvodine, ali sultan se sveti paleći mošti svetog Save. Posle ovog poraza Srbi će stvarati grupe brđana, hajduka, koji će uznemiravati turske garnizone. Ali, povlačenje austrijske vojske s Dunava 1690. primoralo je Srbe koji su podržali Austrijance da beže iz Turske carevine. To je velika seoba koja broji 40.000 srpskih porodica s Kosova i Metohije, kao i Raške, da slede patrijarha Arsenija Čarnojevića na putu preko Dunava, iz straha od turskih represalija. Srbi nisu sve izgubili jer su poneli relikvije i svete knjige, te u Vojvodinu preselili patrijaršiju (Sremski Karlovci) i kulturne centre (Novi Sad i Pečuj). Sporazum potpisan 1718. u današnjem Požarevcu (Passarovitz) zauvek je Turke udaljio s leve obale Dunava. Ali, na napuštenim zemljama na jugu, proces islamizacije i nasilnog preobraćaja, ponovo napreduje.

(Nastaviće se)

 

Vezani tekstovi:

1. GEOPOLITIKA SRBIJE - Mala zemlja u Evropi ili regionalna sila

2. GEOPOLITIKA SRBIJE - Srbija na uzburkanom balkanskom tlu

3. GEOPOLITIKA SRBIJE - Obnavljanje istorijskih veza sa susjednim državama

4. GEOPOLITIKA SRBIJE - Drina vjekovima bila prelomna linija

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.