Prozraci 2 kao literarni spomenik Svetlane Velmar-Janković

Na promociji ovog djela sutra u "Delfi kafeu" u SKC-u govoriće pisac Aleksandar Gatalica, urednik Dejan Mihailović i priređivač Žarko Rošulj.

Nastavak prve knjige "Prozraka" u potpunosti rasvjetljava odiseju porodice istaknute autorke, kroz prilike i neprilike novog vremena i novog, socijalističkog režima, gdje je bilo malo ili nimalo mjesta za pripadnike poražene i omražene građanske klase.

Zahvaljujući svojoj mladosti, bolje reći nedužnosti, odličnim ocjenama tokom školovanja i riješenosti da svojim radom i upornošću ne odudara od svoje generacije, Svetlana Velmar-Janković uspjela je da se izbori za svoje mjesto u novom poretku, a da se ne odrekne ni svoje prošlosti ni svojih najbližih.

Autorka većeg broja romana, drama, eseja, književnih studija, privukla je pažnju šire javnosti romanom "Lagum" 1980. godine, za "Bezdno" je 1995. dobila NIN-ovu nagradu, a od 2009. bila je redovni član SANU.

Kako navodi "Laguna", nova knjiga je, pored ostalog, ispravljanje nepravde i podizanje trajnog literarnog spomenika njenom ocu Vladimiru Velmaru Jankoviću, takođe piscu, ali i članu Nedićeve vlade u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Knjigu je priredio Svetlanin muž Žarko Rošulj koji je podsjetio da su čitaoci poslije čitanja prve knjige "Prozraka" 2003. godine tražili od književnice nastavak njenih sjećanja, ali da zbog drugih obaveza ona nije bila u prilici odmah da udovolji njihovoj želji.

- U tom vremenskom razmaku napisala je više knjiga. Ali i pored silnih obaveza, pisala je i "Prozrake 2". To pisanje je, nažalost, često prekidala, pa nastavljala. Posebno u bolnici, teško joj je padalo što ne može da se posveti svojim rukopisima. Kazivala je: "To je moj život!" Mislila je i na obavezu datu izdavaču da završi knjigu "Prozraka", pogotovo što su "dve trećine bile gotove" u rukopisu. Tu je uglavnom obrađen period pedesetih godina 20. vijeka. Poglavlja: "Žigovi", "Odskoci", "Odasi", "Ožiljci" i "Susreti" nameravala je da dopuni i mi sad ne znamo kakav bi oblik imala ta njena nova knjiga - kazao je Rošulj.

Iz tih razloga priređivači su odlučili da dodaju još jedno poglavlje - "Iz porodične arhive".

Rukopis

- Posle Svetlanine smrti bio sam u velikoj dilemi: da li taj rukopis ipak objaviti ili ne? Zahvaljujući okolnosti da su sačuvana mnoga dokumenta u porodičnoj arhivi, odlučio sam da rukopis treba objaviti, ali priključiti mu i materijal koji se odnosi na to vreme. Ta dokumenta osvetljavaju one praznine koje su nastale u nezavršenom rukopisu - rekao je Žarko Rošulj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.