Dan kada je preminula najveća srpska slikarka

Likovni kritičari smatraju je začetnikom modernog srpskog slikarstva, a njene slike, od kojih su među najzapaženijima "Resnik", "Notr Dam", "Autoportret", "Bulonjska šuma", svrstavaju se među najbolja djela u srpskoj likovnoj umjetnosti.

Rođena je u Čačku 12. oktobra 1873. godine. Porodica je imala 13 djece, od kojih je devet preživjelo - Nadeždin najmlađi brat bio je poznati srpski književnik Rastko Petrović.

Sa porodicom se 1884. godine preselila u Beograd. Višu žensku školu završila je 1891, a 1892. godine polaže ispit za nastavnika crtanja u srednjim školama i postaje učenica u ateljeu Đorđa Krstića.

Od 1898. godine je na školovanju u Minhenu u ateljeu Slovenca Antona Ažbea.

Nadežda Petrović je 1900. godine izlagala je na prvoj samostalnoj izložbi u Beogradu. Godine 1901. započinje rad u ateljeu Julijusa Ekstera u Minhenu.

Sa Delfom Ivanić i Milicom Dobri osniva humanitarno društvo Kolo srpskih sestara.

Od 1904. godine angažuje se u otadžbini na Prvoj jugoslovenskoj umjetničkoj izložbi, osnivanju "Lade" i Prvoj jugoslovenskoj umjetničkoj koloniji /Sićevo, Pirot, 1905. godine/. Bavila se i likovnom kritikom.

Do 1912. godine izlagala je na mnogobrojnim izložbama: Izložba "Lade", Izložba jugoslovenske kolonije 1907, Izložba srpskog umetničkog udruženja 1908, Druga samostalna izložba u Ljubljani 1910, iste godine u Parizu na Jesenjem salonu i u Zagrebu u okviru grupe Medulić, naredne 1911. godine izlagala je u srpskom paviljonu na Međunarodnoj izložbi u Rimu i mnogim drugim.

U Prvom balkanskom ratu učestvuje kao dobrovoljna bolničarka na frontu. Sa srpskom vojskom je ponovo 1913. i 1914. godine.

Umrla je u Valjevu 3. aprila 1915. godine od pjegavog tifusa, a bila je na dužnosti dobrovoljne bolničarke.

U Čačku se od 1960. godine održava slikarsko bijenale pod nazivom Memorijal Nadežde Petrović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.