Agata Kristi - misterija za sva vremena

Aleksandra Glišić
Agata Kristi - misterija za sva vremena

Banjaluka - Jakog duha i pera, intrigantna u knjigama i privatnom životu, označena kao kraljica krimi-žanra, Agata Kristi ostaje neponovljiva figura čija su djela prodata u više od dvije milijarde primjeraka širom svijeta.

Slavna književnica, koja je preminula na današnji dan  1976. u Volingfordu, prema Ginisovoj knjizi rekorda, najprodavaniji je autor svih vremena, a zabilježeno je da su jedino Biblija i Šekspirova djela doživjeli veću prodaju od njenih romana. Njena drama "Mišolovka" premijerno je izvedena u Londonu 25. novembra 1952. godine, i to djelo je do sada najduže neprestano igran komad u istoriji pozorišta koje je imalo više od 25.000 izvođenja. Kristijeva je 2013. proglašena za najboljeg pisca detektivskih priča, a njen roman "Ubistvo Rodžera Akrojda" za najbolji krimi-roman svih vremena.

Pisac krimi-romana Đorđe Milosavljević iz Beograda daje zanimljiv osvrt na ovaj žanr koji je omiljen čitaocima.

- Krimi-žanr je dugo u našoj kulturi bio prezren i smatran petparačkom književnošću. To se polako menja, mada ne do kraja. Retki su srpski kritičari koji i danas prepoznaju vrednost i kvalitet tih dela. Jedan od tih kritičara i pripovedača je Vasa Pavković. Ali većina i dalje robuje nasleđenim obrascima po kojima je taj žanr nižerazredni - kaže Milosavljević, autor romana "Đavo i mala gospođa" i TV serijala "Jagodići".

Primjećuje da domaći čitaoci često pri pomenu ove vrste književnosti pomisle na najmanje reprezentativne i najneoriginalnije primjerke.

- Što se tiče savremenih pisaca, Agati Kristi mogla bi da parira Džilijen Flin po čijem je romanu "Iščezla" Dejvid Finčer snimio film. Izgleda kao dosta zanimljiva savremena književnica koja je uspela da se nametne neobičnim krimi-romanima - smatra Milosavljević napominjući da su ga oduvijek privlačile misterije, što ga je i opredijelilo da počne pisati u tom stilu.

I u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske ističu da su knjige Kristijeve među omiljenim kod brojnih čitalaca.

- Sve generacije je podjednako vole. Tinejdžeri se prvo upoznaju sa djelima Agate Kristi, jer su im najinteresantnija. Neke izdavačke kuće imaju i nova izdanja njenih djela, a svi naslovi su veoma traženi - kažu u nacionalnoj biblioteci.

Banjalučki književnik Berislav Blagojević smatra da će Agata vjerovatno ostati najpoznatija i najprodavanija autorka kada je riječ o žanru kriminalističkog romana.

- Uvijek novoj popularizaciji doprinose i ekranizacije njenih djela, kao što je slučaj i sa Arturom Konanom Dojlom, odnosno njegovim "Šerlokom Holmsom". Djela Kristijeve i Dojla pripadaju tzv. klasičnoj ili zlatnoj eri žanra, vremenu koje je prošlo. I danas su krimi-romani veoma čitani, ali savremeni autori žanr približavaju trilerima, hororima, istorijskim romanima, pa su često mnogo slojevitiji i na granici sa drugim žanrovima - ukazuje Blagojević.

Kao primjer navodi Borisa Akunjina, a od srpskih pisaca Ivančicu Đerić i Slobodana Vladušića, čija su djela dobila značajne nagrade.

- Upravo zbog novih vrednovanja i djela Agate Kristi treba iznova čitati - kaže Blagojević. 

U pisanju detektivske proze Kristijeva se prvi put oprobala dok je za vrijeme Prvog svjetskog rata radila u jednom bolničkom dispanzeru. Već u svom prvencu, naslovljenom "Tajanstveni događaj u Stajlsu", stvorila je sada legendarnog Herkula Poaroa. Zatim je u romanu "Ubistvo u parohijskom dvoru", objavljenom 1930. godine, uvela čitaocima omiljenu gospođicu Džejn Marpl. Ostali likovi koji se pojavljuju u više njenih romana su Tomi i Mrvica Beresford, privatni detektiv Parker Pajn i detektivi Skotland jarda viši inspektor Batl i inspektor Džap.

Ljubavni život

Jedno vrijeme Agata Kristi radila je u bolničkoj apoteci, što je imalo veliki uticaj na njen književni rad, jer mnoga ubistva u knjigama su izvršena uz pomoć otrova. Godine 1914. udala se za pilota Arčibalda Kristija. Imali su kćerku Rozalind Hiks, a razveli su se 1928. pošto je Agata otkrila da je muž vara. Veoma se zanimala za arheologiju, a 1930. udala se za arheologa Maksa Malovana, sa kojim se zbližila poslije zajedničkih ekspedicija. Bili su u braku 46 godina, sve do njene smrti. Često je u svojim pričama koristila postavke koje su dobro poznate, a putovanja sa Malovanom po Bliskom istoku doprinijela su da upravo ta regija bude mjesto dešavanja radnje u nekoliko njenih romana.

Patriša Kornvel

- Za sve ljubitelje ovakve literature koji traže savremene nasljednike Agate Kristi, preporučila bih roman "Ime ruže" Umberta Eka (umjetnička vrijednost ove knjige je takođe velika). Ili ko voli bestselere Patrišu Kornvel smatraju jednom od najboljih spisateljica kriminalističkih romana današnjice i možda je ona ta savremena verzija čuvene Agate Kristi - kaže banjalučka književnica Aleksandra Čvorović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana