Rajko Srdić, predsjednik Zavičajnog udruženja Glamočko kolo iz Banjaluke: Za gluvo glamočko čuće cijeli svijet

Osnivači Udruženja odlučili su se za postojeći naziv jer je Glamoč prepoznatljiv kao geografsko područje ponajviše po glamočkom kolu, koga u svom repertoaru imaju mnoga kulturno-umjetnička društva. S obzirom na to da je glamočko kolo od strane organizacije UNESKO 1982. godine uvršteno u svjetsku kulturnu baštinu ove zemlje kao njeno reprezentativno nematerijalno nasljeđe, u Udruženju smatraju da će sada biti prepoznatljivi ne samo na lokalnom, već i na regionalnom i međunarodnom nivou, a sve u cilju očuvanja, zaštite i popularizacije kulturno-istorijskih vrijednosti glamočkog kraja.

- Skupština Udruženja "Glamočko kolo" izabrala Vas je za novog  predsjednika. Koji su osnovni ciljevi i zadaci Udruženja i što je ono na čemu ćete lično insistirati?

- Osjećam veliku čast i zadovoljstvo, a istovremeno i veliku odgovornost, što sam dobio povjerenje Glamočana iz banjalučke regije da predvodim naše udruženje. Namjera i velika želja mi je da zajedničkim snagama napravimo određene pomake koji će biti od koristi i značaja kako za Glamočane u Banjaluci i okolini tako i za naše zemljake u zavičaju.

U tom cilju smo u februaru imenovali četiri sektorska odbora sa nosiocima aktivnosti i zadacima koje treba realizovati u narednom periodu, među kojima i Odbor za izgradnju spomenika poginulim borcima i civilnim žrtvama rata opštine Glamoč sa načelnikom opštine Nebojšom Radivojšom na čelu. Zadatak Odbora je pribavljanje potrebne dokumentacije i prikupljanje sredstva za izgradnju spomen obilježja, organizovanje i odabir idejnog projekta, te izbor izvođača radova i vršenje nadzora nad istim. Za ove namjene je na račun Boračke organizacije opštine Glamoč do sada prikupljeno oko 15.000 KM, uz naše očekivanje da ćemo prikupiti još 20.000 KM kako bi krenuli u izgradnju spomenika i otkrili ga do Glamočkog sabora u julu ove godine.

Jedan od prioriteta je svakako i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja u opštini Glamoč. Na koji način će se to realizovati?

Naš Odbor za imovinsko-pravna pitanja je dobio zaduženje da nadležnim službama i organima opštine Glamoč dostavi potrebne informacije i stručnu pomoć u postupku sprovođenja projekta registracije nekretnina i prijava prava građana na nekretninama na području Glamoča i rješavanja drugih imovinskih pitanja kod nadležnih organa Federacije BiH.

Ukazao bih da je Udruženje krajem januara bilo domaćin važnog tematskog skupa posvećenog rješavanju imovinskih pitanja na kojem su, pored naših predstavnika, učestvovali i Radovan Grajić, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica RS, Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regiona, Vojislav Milišić, predsjednik Asocijacije udruženja raseljenih lica, povratnika i izbjeglica u RS, te predsjednici udruženja opština Drvar, Grahovo, Kupres, Bihać i Sanski Most. Zajednički zaključak je da se sva udruženja, zajedno sa opštinskim vlastima u Federaciji BiH, maksimalno stručno angažuju i učestvuju u sprovođenju projekta registracije nekretnina koji se odnose na usklađivanje podataka između katastara i zemljišnih knjiga. To je samo jedan korak u zajedničkom cilju jačanja srpske zajednice u krajiškim opštinama u FBiH, stvaranju uslova za održivi povratak i obezbjeđenja ustavno-pravnog položaja Srba, očuvanja srpskog jezika i pisma, te sprečavanja novog iseljavanja.

- Za održivi povratak, pored imovinskih preduslova, neophodno je omogućiti privrednu aktivnost i zaposlenje ljudi. Šta se tu može učiniti od strane Udruženja?

- Sigurno da možemo pomoći u jačanju privredih aktivnosti u Glamoču i to nam je jedan od zadataka. Naš Odbor za privredu će kod nadležnih institucija Kantona 10 u Livnu izvršiti provjeru statusa privatizovane imovine u Glamoču, te će, nakon sagledavanja stanja, utvrditi prijedloge kako da se pojedini privredni subjekti dovedu u funkciju rada i privređivanja.

Pored toga, Udruženje će biti jedan od nosilaca projekta formiranja klastera poljoprivrednih proizvođača i vlasnika zemljoradničkih zadruga iz Glamoča. U sklopu projekta smo pokrenuli aktivnosti kod nadležnih organa i agencija na nivou BiH za zaštitu geografskog porijekla glamočkog krompira, kao našeg autohtonog proizvoda. Riječ je o važnom doprinosu sa ciljem da se kroz zaštitu, a onda i promociju glamočkog krompira, podstakne njegova veća proizvodnja i plasman na domaće i inostrano tržište. To će uticati na veću obradu zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i novo zapošljavanje u Glamoču koje treba zadržati mještane na tom području, ali i stvoriti uslove za povratak onih koji su ranije otišli iz glamočkog kraja.

- Glamočki kraj ima bogato kulturno i običajno nasljeđe, ali se o njemu malo zna u široj javnosti. Šta ćete uraditi na promociji tog velikog nematerijalna blaga?

- Jedna od naših najvećih kulturnih baština je izvorno glamočko kolo po kome je Udruženje i dobilo naziv. U saradnji sa opštinom Glamoč će se podnijeti zahtjev prema UNESKO-u za dobijanje akta o uvrštenju glamočkog kola u svjetsku kulturnu baštinu, te angažovati kompetentne institucije i stručnjaci za izradu potrebnih elaborata kojima se dokazuje njegova autentičnost, a sve u cilju zaštite imena i porijekla ovog kola čije postojanje je u mnogih koreografijama i nastupima kulturno-umjetničkih društava.

Prva predstojeća aktivnost u oblasti kulture je organizacija manifestacije "Glamočko veče" koja će se održati 13. aprila u Banjaluci. U scensko-folklorno programu će, između ostalih, nastupiti KUD "Budućnost" iz Glamoča, te muška i ženska pjevačka grupa.

Nastavićemo i sa izdavanjem lista "Kolo" koji će sadržajno, pored aktuelnih tema iz života Gramočana iz banjalučke regije, uključivati eseje, kratke priče i druge forme i vidove umjetnosti preko kojih će se čitaoci upoznati sa stvaralaštvom zemljaka sa ovog područja i iz dijaspore. U drugoj polovini godine u Banjaluci planiramo organizovati "Dane glamočke kulture" sa bogatim programom koji će prikazati i dočarati naše običaje, tradiciju i kulturno-umjetničke igre.

- Da li Udruženje ima evidenciju o članstvu i ukupnom broju Glamočana koji žive u Banjaluci i okolini?

- Proteklih godina se u nekoliko navrata pokušala napraviti baza podataka o Glamočanima iz banjalučke regije, ali ta lista nije dovedena do kraja, pa je i dalje u fazi izrade. Naša procjena je da u banjalučkoj regiji živi oko 5.000 građana koji su rođeni ili vode porijeklo iz Glamoča. Svima njima ćemo uputiti javni poziv da se jave u Udruženje i vjerujem da će doći do odziva mnogih koji iz bilo kojih razloga do sada nisu bili uključeni u naš rad.

- Kakva je dobna struktura članstva? Čini se da se proteklih godina osjetio nedostatak omladine koja će donijeti novu energiju i ideje. Planirate li stoga da posebnu pažnju posvetite animiranju mladih obrazovan ljudi kako bi se rad Udruženja podigao na još viši nivo, te obezbijedio dugoročni opstanak?

- Većina naših članova je srednjih godina i u trećoj životnoj dobi, što je i razumljivo s obzirom da oni najviše u sebi nose slika zavičaja i osjećaja pripadnosti kraju u kojem su rođeni i odrasli, što kod mlađih ljudi nije toliko izraženo. Međutim, kako bi osigurali dugovječnost Udruženja neophodno je, i u to ćemo uložiti veliki napor, da se u rad "Glamočkog kola" uključi što više mlađih ljudi. U tom cilju planiramo organizovanje druženja "Veče glamočke omladine" kako bi kod njih probudili osjećaj o porijeklu i svijest o očuvanju svih vrlina našeg dinarsko-krajiškog identiteta, tradicije i običaja, te kulturne baštine i nasljeđa.

- Kako ocjenjujete saradnju Udruženja sa opštinskom upravom Glamoča? Ima li prostora za iskorak?

- Saradnja Udruženja sa rukovodstvom opštine Glamoč je u proteklom vremenu bila na nivou koji je omogućavao pozitivnu komunikaciju i rješavanje određenih pitanja od zajedničkog interesa. Uvjereni smo, međutim, da se saradnja može podići na jedan mnogo veći i kvalitetniji nivo što već pokazujemo zajedničkim aktivnostima koje sam već pominjao, od izgradnje spomen obilježja, povezivanja privredih društava i animiranja investitora koji bi donijeli novo zapošljavanje, do rješavanja registracije imovine u javnim registrima.

Bratska udruženja

Kakva je saradnja sa bratskim udruženjima u Srbiji i imate li kontakata sa Glamočanima u dijaspori. Koliko su oni zainteresovan za ono što se dešava u zavičaju i Republici Srpskoj?

Saradnja sa Udruženjem "Glamočko kolo" iz Novog Sada je odlična, prije svega u oblasti kulture i umjetnosti, te njegovanja tradicijskog nasljeđa. Sa druge strane, sa žaljenjem mogu konstatovati da Udruženje iz Beograda već duži period ne ostvaruje ulogu koju je nekada imalo. Stoga ćemo se zajedno sa novosadskim Udruženjem potruditi da animiramo i Glamočane iz Beograda. Što se tiče dijaspore, pojedinačni kontakti postoje uglavnom preko internet portala i društvenih mreža gdje se naši ljudi iz zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australije sporadično javljaju sa prilozima za obnovu crkava i druge potrebe, ali nema organizovanog povezivanja i druženja, što ćemo, takođe, morati mijenjati nabolje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.