Strategija razvoja Mrkonjić Grada do 2012. godine

Glas Srpske
Strategija razvoja Mrkonjić Grada do 2012. godine

Od ove do 2012. godine mrkonjićka opština treba da postane atraktivna sredina za ulaganja, kao ugodno i prestižno mjesto za život... Mrkonjić Grad, koji je od glavnog grada udaljen pedesetak kilometara, ima realne šanse za brži razvoj, naglasio Zoran Tegeltija

MRKONjIĆ GRAD - Opština Mrkonjić Grad dobila je najznačajniji dokument - Strategiju razvoja opštine od 2007. do 2012. godine. U ovom periodu mrkonjićka opština treba da postane atraktivna sredina za ulaganja, ugodno i prestižno mjesto za život, pružajući prave prilike mladim ljudima. Inače, realizacijom strategije razvoja do 2012. godine Mrkonjić Grad treba da u partnerstvu sa susjednim opštinama i Vladom postane regionalni centar jugozapadnog dijela Republike Srpske, koji omogućuje saobraćajnu i drugu integraciju ovoga prostora u evropske tokove. - Mi smo izradi strategije razvoja godine posvetili posebnu pažnju. Na izradi ovog dokumenta uz opštinski razvojni tim i partnersku grupu bila je angažovana Regionalna razvojna agencija "Eda" iz Banje Luke. O nacrtu dokumenta vođena je široka javna rasprava i uvaženi su svi argumentovani prijedlozi i sugestije - rekao je načelnik mrkonjićke opštine Zoran Tegeltija. On je naglasio da je strategija razvoja najvažniji dokument za budućnost mrkonjićke opštine. Ona "trasira" sve puteve razvoja ove krajiške opštine, koja ima ambiciju da što prije dospije u krug razvijenih opština u Srpskoj. Za to postoje prirodni i ljudski potencijali, jer površina opštine, u kojoj živi oko 22 hiljade stanovnika, iznosi 685 kvadratnih kilometara, tako da je gustina naseljenosti 31 stanovnik po kvadratnom kilometru. Procjenjuje se da 48 odsto stanovništva živi u gradskom, a 52 u naseljima na selu. Stanovništvo na selu posebno dobre rezultate postiže u proizvodnji mlijeka. Tako je u prošloj godini od poljoprivrednika otkupljeno 9,9 miliona litara mlijeka. Na području mrkonjićke opštine postoje značajna nalazišta rude boksita, bentonita, uglja, kvarca, mermera..., čija je eksploatacija na niskom nivou. Naime, osim eksploatacije boksita u Liskovici i Peckoj i bentonita u Gerzovu, druga rudna bogatstva se ne eksploatišu. Upravo u oblasti rudarstva, drvoprerađivačke industrije, preduzetništva i malog biznisa leže najveće rezerve za brži razvoj. Strateški cilj u strategiji je razvoj malih i srednjih preduzeća i povećanje izvoza te razvoj preduzetništva da se dostigne odnos od najmanje 30 stanovnika po poslovnom objektu. Naime, planirano je da se u narednih pet godina otvori u privredi 800, a u uslužnim djelatnostima još 400 novih radnih mjesta. Jezero Balkana i Bočac, te Zelenkovac pružaju mogućnosti razvoja izletničkog i sportsko-rekreativnog turizma. Na raspolaganju su potencijali za lovni i vjerski turizam u Mednoj, Gustovari i Gerzovu. - Grad i opština koji su udaljeni pedesetak kilometara od glavnog grada Republike imaju realnu šansu za brz razvoj. To je naša velika šansa, a ako se tome doda najavljena gradnja autoputa Srednja Evropa - Jadran, preko Mrkonjića i Šipova to nam daje dodatan optimizam i uvjerenje da ćemo u našim planovima uspjeti - optimista je Zoran Tegeltija. S. DAKIĆ Turizam U strategiji je naznačena promocija Mrkonjić Grada kao atraktivne investicione i turističke lokacije. Tako je predviđeno da se godišnje organizuje najmanje 60 dana turističkih atraktivnih događaja. Predviđena je izgradnja Master plana za Balkanu, Studije "Manifestacioni turizam i razvoj preduzetništva u Mrkonjić Gradu", te pilot projekta seoskog turizma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana