Građani dižu štednju, ali nema razloga za brigu

Marijana Miljić Bjelovuk
Građani dižu štednju, ali nema razloga za brigu

BANjALUKA - Mnogi građani Srpske povukli su novac iz banaka koji su čuvali za crne dane zbog smanjenih prihoda i povećane kupovine, ali i neizvjesnosti šta će biti zbog širenja virusa korona.

U Agenciji za bankarstvo RS kažu da se depoziti građana smanjuju, ali da za sada nemaju precizan podatak koliko je novca povučeno sa štednih računa.

- Podaci kojima raspolažemo pokazuju da se depoziti građana smanjuju, ali da to još nema zabrinjavajući obim. Potreban je duži period da bi bili utvrđeni određeni trendovi i doneseni zaključci te da bi bio eliminisan prvi šok izazvan opštim strahom i vanrednim okolnostima - kazali su “Glasu Srpske” u Agenciji za bankarstvo RS.

Navode i da je bilo očekivano da će građani usljed nabavke većih količina zaliha potrošnih dobara i smanjenih prihoda određeni dio novca koji su imali na računima kod banaka iskoristiti za tu namjenu.

- Depoziti ostalih sektora, odnosno RS, javnih institucija i privatnih preduzeća su na približno istom nivou - naveli su u Agenciji i dodali da je bankarski sektor Srpske stabilan i siguran.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Aleksandar Ljuboja ističe da su građani u proteklih mjesec i po povlačili novca iz banaka zbog straha od širenja virusa korona, ali i iz praktičnih razloga.

- Građani su sigurno uzimali odjednom veće količine gotovog novca zbog ograničenog kretanja i pristupa bankama. Mnogi ne mogu često ulaziti u banke. Takođe, dobar dio građana izbjegava bankomate, jer na taj način dolazi u dodir sa metalom, a stručnjaci su navodili da se na toj površini virus zadržava duži period. Mislim da razročavanja oročenih sredstava nema i da građani povlače likvidni novac sa tekućih računa i depozite po viđenju - kazao je Ljuboja

Kada je riječ o povjerenju građana Srpske u bankarski sektor, Ljuboja tvrdi da ono nije poljuljano.

- Imali smo dva slučaja propasti banaka u skorijoj prošlosti, ali to nije uticalo na građane sada da podižu novac. Sasvim je prirodno da u svakoj industriji, pa i u finansijskoj, imamo one koji neće dobro proći i doći će u lošu finansijsku situaciju. To je jedan prirodni proces. Mi imamo Agenciju za zaštitu depozita BiH koja osigurava depozite fizičkih lica do 50.000 maraka. Međutim, kod nas je najveći broj depozita znatno manji od tih 50.000 maraka. Tako da se u ovom trenutnom stanju radi samo o bojazni šta će biti i praktičnim razlozima podizanja novca - rekao je Ljuboja i dodao da je bankarski sektor dobro kapitalizovan i da građani imaju povjerenje u njega u onoj mjeri kojoj je bilo i prije pojave i širenja virusa korona.

Likvidnost

U Agenciji za bankarstvo RS naveli su da je regulatorni okvir za poslovanje banaka u Srpskoj u najvećoj mjeri usklađen sa evropskim okvirom te da je u pojedinim segmentima znatno konzervativniji, posebno u segmentu kapitala i likvidnosti.

- Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora RS je veća od 18 odsto, što je znatno više od zakonom propisanog minimuma, koji iznosi 12 odsto. To daje mogućnost apsorpcije višeg nivoa rizika kojem bi sektor mogao biti izložen u kriznim situacijama i obezbjeđuje ključne pretpostavke za kontinuitet poslovanja. Visok nivo novčanih sredstava bankarskog sektora Srpske od 1,61 milijardu KM obezbjeđuje dobru trenutnu likvidnost i pruža dobar potencijal za upravljanje likvidnošću u dužem periodu, uključujući i vanredne situacije - naveli su u Agenciji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana