Otanjili i izvoz i uvoz: Gljive u skladištima čekaju kupce
BANjALUKA - Da ni proizvođače i otkupljivače gljiva nisu zaobišli problemi u poslovanju uzrokovani krizom, poput gubitka tržišta i partnera, svjedoči i podatak da su u prva tri mjeseca ove godine i izvoz i uvoz pali za čak 60 odsto u odnosu na isti period lani.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), od januara do kraja marta ove godine BiH je izvezla 21.199 kilograma gljiva u vrijednosti od 234.611 maraka, dok su istovremeno na domaće tržište iz inostranstva stigla 13.882 kilograma ovih proizvoda, za šta je izdvojeno 52.986 KM. U istom periodu prošle godine, govore podaci UIO, BiH je izvezla 37.317 kilograma gljiva koje su koštale 421.219 maraka, a uvezla 21.417 kilograma čija je vrijednost bila 88.455 KM.
Podaci UIO pokazuju da je BiH tokom ove godine jestivih gljiva i tartufa najviše plasirala u Sloveniju i to u količini od 6.720 kilograma, a u vrijednosti od 87.571 KM, dok je na tržište Italije otišlo 576 kilograma, za šta je naplaćeno 98.847 KM. Istovremeno, na domaće tržište najviše gljiva stiglo je iz Hrvatske i Srbije.
- BiH je prethodne godine jestive gljive i tartufe plasirala i na tržište Francuske, Španije, Belgije, Njemačke, Hrvatske, Austrije, Rumunije, Poljske, Holandije, Mađarske - podaci su UIO.
Direktor zvorničkog preduzeća za otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova "Smrčak" Marko Mijatović istakao je za "Glas" da je ove godine znatno manja potražnja za gljivama u odnosu na lani.
- Mnogi su jesenas popunili svoja skladišta, koja se sporije prazne nego ranije zbog lošije kupovne moći stanovništva usljed raznih poskupljenja. Kupci iz inostranstva su u prvom kvartalu smanjili narudžbe, a i ono gljiva što su poručili uglavnom je bilo jeftinije i lošijeg kvaliteta - kazao je Mijatović i dodao da se kriza i te kako osjeti.
Sakupljanjem šumskih plodova poput smrčka, lisičarke, crne trube, ali i vrganja, koji je i najtraženiji, pretežno se bavi seosko stanovništvo, koje na taj način nadopunjuje kućni budžet. Uskoro bi, kaže, trebalo da krene berba prvih ovogodišnjih gljiva.
- U aprilu se pojavljuje smrčak, a ima i jablanovača, koje rastu uz jablanove. Maj je rezervisan za branje vrganja. Uglavnom, svaki mjesec do novembra ima svoju gljivu - rekao je Mijatović.
Prema njegovim riječima, lani je u odnosu na godinu ranije zbog klimatskih promjena bilo znatno manje gljiva, prvenstveno vrganja.
Vlasnik preduzeća "Gljiva komerc" iz Banjaluke Dejan Milaković kazao je da šumskih gljiva ima sve manje, te su lani uglavnom prodavali rod iz 2022.
- Iz tog razloga smo pokrenuli sopstvenu proizvodnju šampinjona, koje otkupljuju domaći marketi - rekao je Milaković i dodao da je gljiva malo skuplji proizvod koji je više zastupljen u ishrani stranaca.
Kriza u svijetu je, smatra on, na neki način uticala na smanjenje izvoza, najviše iz razloga što su mnoge firme, među kojima ima i restorana, stavile ključ u bravu.
Statistika
Prema podacima UIO, na inostrano tržište iz BiH lani je izvezeno gljiva u vrijednosti od 7,78 miliona maraka, dok je istovremeno na rafove domaćih marketa stiglo ovih proizvoda vrijednih 360.413 KM. Podaci pokazuju da je izvoz gljiva lani čak 21 put nadmašio uvoz.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
