Groblje ronilaca: Plava rupa doslovno ih guta VIDEO
U kafićima grada Dahaba na Sinajskom poluostrvu u Egiptu svakodnevno se iznova ponavljala ista rečenica među brojnim zaljubljenicima u ronjenje: „Ako se to dogodilo Stivu, može se dogoditi bilo kome".
U julu se 39-godišnji Stiven Kinan iz Dablina utopio dok je nadgledao ronjenje svjetske rekorderke Alesije Zekini u slobodnom ronjenju (102 metara dubine).
Dok je pokušavala da pređe tzv. luk zloglasne Plave rupe koristeći se samo jednim dahom, 25-godišnja Italijanka je postala dezorijentisana.
Kinan je požurio da joj pomogne i vodio ju je do površine. Ona je uspjela da se izvuče nepovređena, ali on se onesvjestio. Pronađen je kako pluta licem prema dole, nekoliko stotina metara dalje.
Ronjenje u Plavoj rupi u Crvenom moru
Kinan je bio jedan od najboljih u svom poslu. Njegova smrt služi kao mračan podsjetnik na vjerovatno jedno od najopasnijih mjesta za ronjenje na svijetu.
Plava rupa je ponor dubok 120 metara, udaljen 8 kilometra od grada Dahaba. Zovu je „groblje ronilaca", međutim to ne sprečava hiljade njih da svake godine dolaze ovjde da rone, ignorišući sve više metalnih ploča koje vise na obližnjoj steni, a podsjetnik su na tragično poginule, piše „Gardijan".
Sakupljač kostiju
Bez javnih zapisa, teško je reći koliko je Plava rupa uzela ljudskih žrtava. Ronioci u Dahabu kažu da je taj podatak najmanje dvjestotinak njih u posljednjih deset godina.
Jedan muškarac ne bavi se igrama pogađanja, a on je 53-godišnji Tarek Omar. Tehnički ronilac iz Dahaba počeo je da istražuje Plavu rupu 1992, fasciniran pričama o prokletstvu.
Omar je postao slavan kad je 1997. iz rupe izvukao tijela Matina Garea i Konora O′Regana. Od tada je iz Plave rupe izvukao 20 tijela, tako zarađujući mračni nadimak „sakupljač kostiju".
Na 56 metara dubine, zid stijene nestaje, otkrivajući šupljikavi tunel dug 26 metara iz Plave rupe do dubokog okeana.
„Predivno je, liči na stajanje u podvodnoj katedrali. Problem je u tome što ronioci zarone pedesetak puta negdje i misle da znaju sve, ali realno nisu spremni za tu dubinu i uslove", svjedoči tamošnji instruktor ronjenja Aleks Hejes.
Što ronilac uđe dublje, veći je efekt na njegov organizam, a ta narkoza se često naziva „martini efektom".
Snimio sopstvenu smrt
Usprkos upozorenjima i propisima od strane vlasti, ronioci hrle u Plavu rupu. Najpoznatiji smrtni slučaj dogodio se 2000. kad je instruktor ronjenja Jurij Lipski nestao. On je samostalno odlučio da zaroni, stigao je do dna, ali je tamo postao dezorijentiran.
Kad je shvatio da neće izroniti, skinuo je masku s kiseonikom i samo nestao. Kasnije je otkriveno da je sa sobom imao i video-kameru koja je bila pričvršćena za njegovu kacigu. Tako je nesrećni ronilac snimio sopstvenu tragediju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
