Serž Bramerc, glavni tužilac Haškog tribunala, za Glas Srpske: Još 5.000 osumnjičenih za ratne zločine u BiH

Istovremeno, istina je da mnogi zločini još nisu procesuirani i da je Tribunal mogao uraditi više. Samo u BiH još ima 5.000 osumnjičenih za koje treba sprovesti istrage, kaže za "Glas Srpske" glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc.

* GLAS: Na konferenciji o nasljeđu Haškog tribunala čule su se ocjene sudija, tužilaca i advokata da je Tribunal činio mnoge greške. Da li je Haški tribunal odgovorio zadatku zbog kojeg je formiran?

BRAMERC: Tribunal je postigao vjerodostojne rezultate. Podigli smo 161 optužnicu, uključujući optužnice protiv nekih od najviše rangiranih zvaničnika koji su osmislili i sproveli kampanje zločina nad civilima. Tribunal je prvi međunarodni sud poslije Nirnberga i dao je veliki doprinos afirmisanju međunarodnog prava. Bez rada Tribunala bi mali broj, a možda ne bi nijedan ratni zločin bio istražen i niko od visokorangiranih zvaničnika ne bi bio pozvan na odgovornost za zločine koje su počinili. Na činjenicu da je donekle ostvarena pravda za strašne zločine počinjene tokom sukoba treba gledati kao na važan faktor u procjeni rada Tribunala. Istovremeno, istina je da mnogi zločini još nisu procesuirani i da je Tribunal mogao uraditi više. Samo u BiH još ima 5.000 osumnjičenih za koje treba sprovesti istrage. Dosta smo naučili, ali jedna od najvažnijih lekcija mora biti da je bez saradnje vlasti veoma teško utvrđivati odgovornost počinilaca zločina. Uzmite za primjer zločine počinjene u Čelebićima. Iako je to bila jedna od naših prvih istraga, vlasti RS nisu u potpunosti sarađivale, što je dovelo do toga da je Tužilaštvo Tribunala moglo krivično goniti samo ograničeni broj osumnjičenih.

* GLAS: U više navrata ste posjećivali BiH i razgovarali i sa žrtvama. Porodice srpskih žrtava naročito nisu zadovoljne radom Tužilaštva i Suda BiH. Da li su njihove tvrdnje opravdane?

BRAMERC: Jedino žrtve imaju svako pravo da kritikuju rad tužilaca i sudova. Zato mislim da je važno da razgovaramo s organizacijama žrtava i svaki put kad dođem u BiH s njima se sastajem. Razumijem nezadovoljstvo porodica srpskih žrtava. Nije sporno da jedan broj zločina tek treba procesuirati i to redovno javno govorim. Međutim, važno je i da se pogleda šta se događa upravo sada. Tužilaštvo BiH je nedavno postiglo značajan napredak u procesuiranju gdje su žrtve Srbi. U toku je veliko suđenje za zločine počinjene u opštini Orašje, predmet "Sakib Mahmuljin" za zločine koje su počinili mudžahedini, a predmeti koji se bave seksualnim deliktima gdje su žrtve Srpkinje u opštinama Orašje, Brod i Derventa procesuiraju se pred Sudom BiH. Uvijek pozivam organizacije žrtava da rade s Tužilaštvom BiH. Žrtve imaju pravo da kritikuju sporost pravosuđa, ali pravde neće biti ako žrtve ne sarađuju i ne pruže dokaze Tužilaštvu BiH. Vjerujem da je v.d. glavnog tužioca Gordana Tadić pokazala posvećenost nepristrasnoj pravdi, a njeno tužilaštvo je u kratkom periodu postiglo vjerodostojne rezultate. Iskreno se nadam da će u narednim mjesecima biti vijesti o daljim istragama i krivičnim gonjenjima za zločine gdje su žrtve Srbi i gdje su žrtve pripadnici svih drugih nacionalnosti.

* GLAS: Sudija Džoana Korner je na Vaš zahtjev radila analizu rada Suda i Tužilaštva BiH i uočila cjepkanje predmeta bez potrebe, zastoje u radu na najznačajnijim predmetima i druge nepravilnosti. Kako to komentarišete i šta treba da bude učinjeno?

BRAMERC: OEBS je tražio od sudije Korner da analizira probleme koji ometaju rad Tužilaštva BiH, uključujući i probleme koje pominjete. Ona je bila viši zastupnik Tužilaštva u Tribunalu i ima veliko iskustvo u procesuiranju složenih predmeta ratnih zločina, tako da je bila odličan izbor za ovaj zadatak. Gordana Tadić prihvatila je preporuke iz izvještaja Džoane Korner i radi na njihovom sprovođenju. Već smo vidjeli pozitivne rezultate. Na primjer, jedan od problema bilo je to što su složene optužnice bile rascjepkane u nekoliko manjih. Međutim, vidjeli smo nedavno da Tužilaštvo BiH podiže složene optužnice s više osumnjičenih u jednom predmetu. Takođe, sada ima više optužnica koje se potvrđuju bez potrebe za izmjenama. Na ovo stvarno treba gledati kao na pozitivan razvoj situacije. Problemi su identifikovani i sada se rješavaju. Zato je moja poruka žrtvama da rade s Tužilaštvom BiH. Ako ih nešto zabrinjava, treba da se sastanu s Tužilaštvom BiH i iznesu mišljenje. To je način kako rješavati probleme i postići više pravde.

* GLAS: U BiH je rađena Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina i sada se pravi nova jer su svi rokovi probijeni. Kako komentarišete tu činjenicu i podatak da najsloženiji predmeti još čekaju na procesuiranje?

BRAMERC: Želio bih naglasiti tri stvari. Prvo, nije sporno da Tužilaštvo BiH nije ispunilo legitimna očekivanja za svoj rad. Izgubljeno je više godina zbog pogrešnog rukovođenja i zanemarivanja nacionalne strategije za ratne zločine, ali odnedavno su trendovi pozitivni i nadam se da je Tužilaštvo BiH sada na pravom putu da postigne ciljeve koji će biti postavljeni u revidiranoj strategiji. Drugo, nema sumnje da su prvi rokovi određeni strategijom bili preambiciozni. Nažalost, mislim da je javnost o tome dobila kriva očekivanja. Teško je zamisliti da su svi složeni predmeti mogli biti završeni do kraja 2017. godine. Treće, za nedovoljne rezultate u pravdi za ratne zločine nisu samo odgovorni Tužilaštvo i Sud BiH. Vlasti na državnom nivou, u RS i u FBiH takođe imaju veliku odgovornost. Za mene je jedna od najvećih prepreka što nema više pravde za više žrtava stalni politički napad na pravosuđe i uplitanje u njegov rad. Kad političari i javni zvaničnici politiziraju pravdu, stvarni gubitnici su žrtve svih nacionalnosti.

Karadžić i Mladić

* GLAS: Kada se može očekivati da procesi koji se vode protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića budu okončani i da li se može desiti da u jednom dijelu budu prebačeni pravosuđu u BiH ili Srbiji?

BRAMERC: Oba predmeta će biti okončana u Hagu. Žalbeni postupak za Karadžića, koji je osuđen na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, trenutno je u toku pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove. Sljedeći korak u tom procesu je žalbeni pretres na kojem će strane u postupku usmeno iznijeti svoje argumente. Kada će to biti, zavisi od Žalbenog vijeća, ali očekujem da će se to dogoditi tokom 2018. godine. U predmetu "Ratko Mladić" biće izrečena posljednja prvostepena presuda koju će donijeti Tribunal i ona se očekuje u novembru. Nakon toga će se Tribunal konačno zatvoriti u decembru, nakon 24 godine postojanja. To će biti kraj jednog poglavlja, ali rad na pravdi za ratne zločine će se nastaviti. Budući da je zvanična politika Srbije negiranje srebreničkog genocida, nema šanse da ti predmeti budu poslati u Srbiju. Prava pitanja su i da li u ovom trenutku u Srbiji postoji nezavisno i nepristrasno procesuiranje ratnih zločina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.