BiH napravila veliki iskorak
BRISEL - BiH je od maja do septembra napravila veliki iskorak na ispunjavanju uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima sa zemljama Evropske unije, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo centar "Populari" u sklopu velikog projekta Evropske inicijative za stabilnost (ESI).
Prema ovim rezultatima, BiH je dobila maksimalnu ocjenu iz bloka 1 (bezbjednost dokumenata), bloka 2 (ilegalna migracija i readmisija) i bloka 4 (spoljni odnosi i temeljna prava). Nešto lošija ocjena je za blok 3 (javni red i bezbjednost).
Ukupna ocjena za BiH (pri čemu je po ovom sistemu ocjenjivanja maksimalna ocjena (1) jedan iznosi 1,25.
Još od 2003. godine EU obećala je početak razgovora sa vladama zemalja zapadnog Balkana o reformama koje su neophodne za ukidanje viznog režima i uvršćivanje na šengensku listu. ESI podsjeća da je vizni režim nametnut ovom regionu u devedesetim godinama, dok je rat bjesnio prostorima bivše Jugoslavije, a Albanija bila u haosu.
- Trebalo je pet dugih godina za početak obećanih razgovora. U međuvremenu, Makedonija je i službeno postala kandidat za Evropsku uniju, dok je neprestano naglašavan status "potencijalne kandidature" Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije. Ipak, građani ovih država i dalje su mogli putovati u EU samo ako su posjedovali vizu - navodi ESI.
Ističu da podnošenje zahtjeva za dobijanje šengenske vize zahtijeva puno vremena, novca i stresa.
- Oni koji žive u ovom regionu, neophodnost dobijanja viza smatraju da je to usmjereno protiv njih samim, i nisu u stanju da taj stav usklade sa ponudom evropske budućnosti - navodi ESI.
Podsjeća da je EU 2008. godine utvrdila listu zahtjeva koje je neophodno ispuniti, i ustanovila konkretne "mape puta" za svaku zemlju, a nagrada za ispunjenje tih zahtjeva je mogućnost putovanja bez viza.
Cilj ESI projekta "Bijela šengenska lista" je doprinos ukidanju viznih ograničenja za zapadni Balkan.
Želimo da utvrdimo da je ovaj proces pod rukovodstvom EU zasnovan na zaslugama: strog, ali pravedan. To je ključna poruka deklaracije savjetodavnog odbora Projekta, kojim predsjedava bivši italijanski premijer Đulijano Amato.
Javan proces
Projekat zahtijeva da taj proces bude transparentan. Građani Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Srbije moraju znati šta se traži od njihovih vlada, kako bi upravo njih smatrali odgovornim za napredak ili njegov izostanak.
Evropska javnost zaslužuje da zna koliko su odmakle reforme koje su preduzele zemlje s ciljem stvaranja bezbjednosnih uslova za cijelu EU, sprečavanja ilegalnih useljavanja, organizovanog kriminala i terorizma. Sam proces postaje vjerodostojniji i otporniji na manipulaciju ukoliko je javan.
*******************
|
Albanija (maj 2009) |
Bosna i Hercegovina (maj 2009) |
Bosna i Hercegovina (septembar 2009) | Makedonija (maj 2009) | Crna Gora (maj 2009) | Srbija (maj 2009) | |
|
Zaštićenost dokumenata |
3 | 3 |
1 | 1 | 1 | 1 |
|
Ilegalna useljavanja i readmisija |
3 | 3 | 1 | 1 | 2 | 2 |
| Javni red i bezbednost | 3 | 3 | 1 | 1 | 2 | 2 |
| Spoljni odnosi i osnovna prava | 3 | 3 | 1 | 1 | 2 | 2 |
| Prosjek | 3 | 3 | 1,25 | 1 | 1,75 | 1,75 |
* Istraživanje centra "Populari" prema kojem je BiH napravila veliki napredak
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
