Vrijedne vezilje čuvaju tradiciju

Ovaj prizor je ekipu "Glasa Srpske" dočekao u Etno-galeriji Humanitarnog udruženja žena "Duga".

Njihove ruke polako su otkrivale tajnu kako da ožive zmijanjski vez, koji je zvanično uvršten na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne svjetske baštine UNESCO-a.

Tim povodom u srijedu uveče održana je ova radionica u toku koje smo saznali o značaju i doprinosu Udruženja "Duga" za nominaciju zmijanjskog veza.

Predsjednik Udruženja Galina Marijanović podsjetila je da je "Duga" zajedno sa Muzejem RS učestvovala na nominaciji zmijanjskog veza, što je proisteklo iz dugogodišnje saradnje između nacionalnog muzeja i Udruženja potpisanim ugovorom o saradnji i organizovanju škole zmijanjskog veza.

- Punih 20 godina kroz svoj humanitarni rad čuvamo tradiciju i narodnu kulturu, a prije svega nematerijalnu kulturu kakav je i zmijanjski vez. Značaj nematerijalnog dobra prepoznale smo u humanitarnim akcijama još za vrijeme izbjegličkih centara kada smo kroz radionice pletenja, da bi žene prevazišle svoje ratne traume, ugledale čitavo bogatstvo narodnih ornamenata. Tada smo shvatile da je to potrebno sačuvati, da su naša sela ugrožena, kao i da su te žene starijeg životnog doba i da je potrebno znanje prenositi na mlade - podsjetila je Marjanovićeva.

Kroz "Dugine" radionice prošlo je više stotina žena i djevojaka koje su naučile da vezu, a to i jeste jedan od uslova UNESCO-a, da kulturno dobro živi i da se prenosi s koljena na koljeno. Prvi ciklus radionice traje tri mjeseca i tada se uče osnovni elementi i šeme koje su jednostavnije. Od aprila biće osnovana treća grupa u kojoj će polaznice koje su prošle početni dio raditi teže tehnike.

- Ne bismo ovo mogle organizovati da naše instruktorke nisu entuzijasti. One kao volonteri podučavaju žene koje imaju želju da nauče kako se veze - istakla je Marjanovićeva.

Govoreći o značaju ovog događaja direktor Muzeja RS Nada Puvačić rekla je da je na ovaj način zmijanjski vez obezbijedio vječni život.

- Ovo je prvi put istoriji RS i BiH da je zmijanjski vez, jedan etno-element, ušao na ovu listu. Mislim da će se on izboriti da postane suvenir Srpske i najbolji ambasador nacionalnog i kulturnog identiteta - naglasila je Puvačićeva.

Za ovu veoma značajnu radionicu, kako je rekla instruktor Đuja Aničić, interesuju se studentkinje i srednjoškolke, ali i žene srednjih godina.

- Najviše su zainteresovane zbog toga što ovaj vez mogu primijeniti na svojoj odjeći. Sa veziljama provodimo tri školska časa obično četvrtkom. Sad radimo na industrijskom platnu, jer nemamo domaće od lana - rekla je Aničićeva.

Njegovanje tradicije

U veselom krugu djevojaka i žena koje vezu zatekli smo i Milanu Domuzin, koja je sasvim slučajno saznala za ovu radionicu i od septembra postala jedna od polaznica.

- Ima trenutaka kada zablistam, a ima i kada radim sve ponovo. Važno je da se i kod kuće radi, a još važnije što na ovaj način učimo kako se njeguje srpska tradicija - rekla je Domuzinova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.