Od kule veletovske u Višegradu ostaju samo obrisi
Višegrad - Veletovskoj kuli, koja je nekada bila ponos ovog višegradskog sela i o čijoj ljepoti je pisao i nobelovac Ivo Andrić, prijeti nestajanje.
Posljednji čuvar kule Ljupko Arsić (70) stoji, po ko zna koji put pored čuvene kamene građevine, mjerka je, suče sijede brkove i kaže da je ovo posljednji čas za njen spas.
- Uz ovu kulu su odrasle generacije porodica Andrića, Arsića, Savića, Nikolića i Stanojčića. Niko ne zna ko ju je i kada gradio i u koju svrhu, jer se ovakva utvrđenja grade samo na nepristupačnim mjestima i liticama kako bi bila neosvojiva za neprijatelja - priča Arsić pokazujući načete i skorom rušenju sklone kamene blokove iznad lučnog ulaza.
Vodi nas do njene unutrašnjosti pokazujući gomilu odronjenih blokova i napuklih zidova.
- Pitam se postoji li institucija ili pojedinac koji će organizovati akciju da se kula spasi od daljeg rušenja. Za ovaj posao ne treba puno novca, samo dobra volja da se učvrste zidovi i sačuva bar ovakva - govori starina kao da moli.
Arsić, iz zaseoka Kula, priča kako svakog ljeta u obilazak kule dolaze novinari, ljubitelji srednjovjekovnih građevina, arheolozi i oni koji su čitali knjige Ive Andrića.
- Jesenas su bila trojica iz Beograda, sjedjeli su ovdje na panjevima. Pitali su me zašto do ove građevine nije bolji put, zašto nema putokaza, niti bilo kakve table na njoj - kaže on.
Prisjeća se da je prije posljednjeg rata bila tabla sa natpisom da je kula pod zaštitom države, ali je skinuta.
- Kula je, pričali su naši stari, imala tri sprata, podrum sa tamnicom kroz koji je tekao potok Veletovčica. Bila je, kažu, visoka kao brijeg Biganjina bara, a umjesto prozora imala je puškarnice - objašnjava starina.
Mnogi su pokušavali da ukažu na vrijednost ove kule, a Ivo Andrić je opisao u pripovijeci "Veletovci". Na manifestaciji "Višegradska staza" tadašnji direktor Doma kulture Milan Šušnjar je dramatizovao dijelove Andrićeve priče. Tada je uklonjeno rastinje, koje ponovo prijeti da "pojede" kulu. Na spisku Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa RS nije veletovska kula, pa samim tim nije ni jedno od zaštićenih kulturnih dobara.
Legenda o gradnji
Ljupko Arsić je ispričao da je prema legendi vlastelin za gradnju kule našao majstore, dva brata iz sela Stolac.
- Kad je gradnja bila pri kraju, majstori saznaju da će ih plemić pogubiti kako ne bi odali tajne njenih odaja. Onda su napravili krila od drenova pruća i ovčijih koža i "poletjeli" sa vrha bedema. Jedan od njih je pao na obližnju udoljicu koja je dobila ime Radoviš do, a drugom je samo nađen opanak. Taj pristranak na obronku Panosa i danas se zove Opanak - ispričao je Arsić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
