Sam svoj gazda za desetak hiljada KM

Željka Kokot 18.01.2016 13:02

Banjaluka - Za pokretanje vlastitog malog biznisa u Srpskoj potrebno je desetak hiljada maraka, a stručnjaci ističu da su najbolje opcije ulaganje u proizvodnju hrane i bavljenje zanatima kojih manjka na tržištu.

U vrijeme velike nezaposlenosti mnogi se odlučuju da uz pomoć ušteđevine ili podizanjem kredita postanu sam svoj gazda.

Dvadesetogodišnja Radoslava Popović iz Banjaluke krenula je u privatne vode otvaranjem frizerskog salona uz finansijsku podršku roditelja. Za opremanje salona trebalo joj je oko 10.000 KM.

- Moguće je pokrenuti ovu vrstu biznisa i sa manje novca, ali sam odlučila da uz pomoć roditelja uložim više da bih nabavila kvalitetnu opremu - kaže Popovićeva, kojoj za sada ne nedostaje mušterija, pa joj posao dobro napreduje.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da u posljednje vrijeme bilježe najviše novootvorenih frizerskih i kozmetičkih salona, kafića i drugih ugostiteljskih objekata, pekara i apoteka.

- Teško je govoriti koji iznosi su dovoljni za pokretanje sopstvenog biznisa. Moleru je potrebno od 1.000 do 2.000 KM, dok otvaranje automehaničarske radnje zahtijeva znatno veću svotu novca - kaže Bratić.

Iz njegovog ugla gledanja trenutno je najisplativije bavljenje stolarskim, tesarskim, zidarskim, bigerskim, keramičarskim, molerskim i poslovima električara, jer na tržištu nedostaje firmi i radnika tih profila.

- Imamo dovoljno pekara, mesara i frizera i vrijeme je da se više pažnje posveti obučavanju i osposobljavanju radnika za obavljanje građevinskih poslova - kaže Bratić i dodaje da je veoma isplativ i programerski posao, za koji nije potreban velik početni kapital.

Direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Marinko Đukić kaže da je za registraciju poslovnog subjekta, bilo da se radi o malim i srednjim preduzećima ili o zanatsko-preduzetničkim radnjama, dovoljno od 1.000 do 8.000 maraka.

- Da li će navedeni iznos biti dovoljan za nabavku opreme, sirovina i poslovnog prostora, zavisi od vrste djelatnosti koja se pokreće. U slučaju otvaranja zanatsko-preduzetničke radnje, ovaj iznos može biti iskorišćen i za nabavku dijela opreme i sirovina, dok je za pokretanje proizvodnje potrebno više novca - kazao je Đukić.

U posljednje vrijeme, prema njegovim riječima, ekspanziju doživljavaju poslovi u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, a dobre poslovne mogućnosti nude i oblasti proizvodnje hrane, turizma ili energije.

- Da bi osnovani biznis napredovao, potrebna je dobra ideja, koja mora biti u skladu sa potrebama tržišta. To može biti djelatnost koja nedostaje na tržištu, ali i poboljšani postojeći proizvod ili usluga, koji će ostvariti konkurentsku prednost - istakao je Đukić.

Povećan broj preduzetnika

Prema podacima Poreske uprave RS, do kraja avgusta prošle godine registrovana su 2.904 nova preduzetnika, dok je u istom periodu 2014. godine poslovnu aktivnost započelo 2.168 preduzetnika. Broj registrovanih preduzetnika porastao je u svim većim gradovima, a najviše u Bijeljini.