Hljebnim žitom hrane stoku, ne daju rod u bescjenje

Oni koji su ugasili kombajne sa hektara oranica u prosjeku su požnjeli šest tona pšenice. Na području Semberije silosi su već puni, dok u Lijevče polju i Posavini padaju posljednji otkosi. Mnogi proizvođači većinu ovogodišnjeg roda su predali u mlinove, ali za koliko će unovčiti uloženi trud za sada ne znaju.

Međutim, ne manjka ni onih koji će hljebnim žitom nahraniti stoku, jer ne žele da pšenicu daju u bescjenje. Jedan od njih je i uzorni proizvođač Duško Banjac iz Lijevča polja. Ovogodišnjim prinosima i te kako je zadovoljan, jer je premašio republički prosjek, ali je ogorčen ponuđenom cijenom.

- Godina nije izdala kad su u pitanju prinosi žita i moje parcele su dale od pet do šest tona po hektaru. Sav rod sam uskladištio i iskoristiću ga za ishranu stoke, ne planiram prodati ni kilogram zbog niske cijene - rekao je Banjac.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je ostalo još desetak odsto parcela koje nisu požnjevene. Prema njegovim riječima, prinosu se kreću od četiri do devet tona po hektaru u zavisnosti od zemljišta, primijenjenih agrotehničkih mjera i rokova sjetve.

- Nažalost, cijena otkupa još nije poznata. Bijeljinski "Žitopromet" je ponudio od 30 do 32 feninga po kilogramu, ali trgovanja još nije bilo. Pšenica je uskladištena i čeka s neizvjesnošću kraj žetve i cijenu - kaže Marinković. Dodaje da se paori nadaju da bi cijena mogla biti između 33 i 34 feninga po kilogramu.

- Otkupljivači podižu kriterijume, traže sorte sa visokim udjelom glutena i proteina koje naše sorte ne mogu ispuniti. Zato tražimo da bude zaštićena domaća proizvodnja i onemogućen uvoz dok ne bude rasprodato naše žito, ali po svemu sudeći toga neće biti - kazao je Marinković.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić navodi da je 80 odsto ovogodišnjeg hljebnog žita u Bijeljini već u ambarima milova, bez obzira na to što cijena nije poznata, jer ratari nisu imali gdje skladištiti rod.

- Oko 27 tona pšenice sam predao u "Iter gaj", a koliko će mi platiti ne znam. Primoran sam da čekam, do kada ne znam. Plaši me što je cijena u Srbiji 29 feninga po kilogramu i što bi nas mogli ravnati prema njima iako smo neuporedivi, jer su u Srbiji dvostruko manji troškovi proizvodnje - kaže Maletić.

On dodaje da su troškovi proizvodnje po kilogramu hljebnog žita u RS oko 32 feninga.

- Jedina zarada koju ćemo ostvariti je pet feninga subvencija Ministarstva poljoprivrede, a oni ratari koji pšenicu prodaju za manje od 32 feninga neće ni toliko - kazao je Maletić. 

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da su apelovali na mlinsko-pekarsku industriju da otkupe sve ponuđene količine domaće pšenice i tako pomognu poljoprivrednicima iz Srpske.

Rod iznad očekivanja

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da su očekivali da ove godine u Srpskoj bude proizvedeno oko 187.000 tona pšenice, ali prema podacima sa terena te vrijednosti će biti premašene.

- Očekivali smo prinose u prosjeku oko 4,3 tone po hektaru, međutim, prinosi u Semberiji i Posavini su odlični - kazali su u ministarstvu i dodali da će najviše pšenice biti proizvedeno na području Bijeljine, oko 83.940 tona, zatim Doboja oko 39.000 tona, dok će sa gradiških njiva biti požnjeveno 37.750 tona.

Prinosi pšenice po hektaru

Kozarska Dubica od 8 do 10 tona

Lijevče polje od 5 do 6 tona

Posavina od 6,5 do 9,3 tone

Semberija od 4, 5 do 5,5 tona

Zvornik od 4 do 4,5 tona

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.